Ilijaš: Čudno mi je da nas ministarstvo ne doživljava kao partnere

Vijesti 11. svi. 202113:09 > 13:10
Podijeli:
Izvor: N1

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, Antun Ilijaš, gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o zakonu o socijalnoj skrbi.

Za početak je rekao kako je u 2020. godini bilo 650.000 korisnika socijalne skrbi o kojima je skrbio 1150 socijalnih radnika koji su podijeljeni u tri odjela.

“Računajte, na 1150 ljudi na 650.000 korisnika. Mislim da svima nama ponekad ispadne iz fokusa da se socijalni radnici ne zalažu za sebe nego zagovaramo prava svojih korisnika kada se za nešto zalažemo. Zašto bi radno sposobni ljudi bili unutar sustava socijalne skrbi? Javljaju nam se ljudi za invalidninu i za pomoć i njegu i oni propituju zašto oni moraju biti u centru za socijalnu skrb.

Teško mi je jer kad konstantno pričamo o situacijama koje se događaju, ispuštamo iz vida da zagovaramo prava naših korisnika. Udruge koje se bave njihovim pravima, na istom smo tragu i čudno mi je da nas ministarstvo ne doživljava kao partnere. Često čujete da smo mi partneri i onda se dogodi zakon o socijalnoj skrbi i najmanje 5 članova koji su izvan ministarstva su ozbiljno razmišljali da istupe iz radne skupine jer su vidjeli da taj nacrt nije na dobrobit korisnika”, kaže.

VEZANE VIJESTI

“Naši korisnici nisu ukras”

Najspornije je, kaže, što su i po tom zakonu u sustavu i dalje ljudi koji spadaju u skupine koje uopće ne bi trebale biti u sustavu socijalne skrbi.

“I premijer je nakon trgedije u Đakovu najavio smanjenje ovlasti i bila je neka ideja da se invalidnine maknu iz centara da bismo se bolje mogli posvetiti korisnicima, ali po novom zakonu toga neće biti. Zalagali smo se za decentralizaciju sustava, sada se opet ide u centralitzaciju. Postavlja se pitanje zašto se mi ne čujemo. Nadao sam se da će ovaj ministar napraviti iskorak i da će se čuti nas.

Mi to nemamo. Dobili smo situaciju u kojoj se ja bojim da mi više ne možemo biti partneri koji su ukras jer ne želimo biti ukras i naši korisnici nisu ukras. To su ljudi koji trebaju pomoć, to su ranjive skupine koje mi zastupamo. Oni će doći u centar i nas će pitati zašto je to tako i mi moramo braniti neobvranjivo. I morat ćemo reći da je dosta”, veli.

Istaknuo je i kako je moguće da će izaći iz “partnerstva” s ministarstvom te da zakonu neće dati legitimitet.

“Ja vjerujem da će se nešto možda i dogoditi, no ako sada uzmemo tih 200 zapošljavanja u sustavu, ako odete izvan Zagreba odete po cijeloj Hrvatskoj primijetit ćete da određeni centri imaju otvorene natječe čak i godinama i da nema ljudi koji bi se zaposlili. Vi možete osigurati 200 i 400 mjesta, ali pitanje je hoće li netko doći u manji centar raditi, gdje će biti smješten? Ja se bojim, ako se takve stvari ne rješavaju paralelno, možete otvarati mjesta koliko hoćete”, objašnjava.

Rekao je i kako misli da nije istina da ljudi ne žele biti socijalni radnici već da se ta struka prati isključivo negativo kroz medije.

“Pogledajte komentare, to pišu odrasli ljudi. Mi smo meta. Došli smo opet u javnost zbog nemilog događaja u Novoj Gradiški, gdje mi još uvijek ne znamo tko je usmrtio to dijete”, kaže.

“Ovo nije dnevna politika”

“Mi introspekciju radimo otkako smo se osnovali i ova komora je pokrenula disciplinske posrupke i oduzimanja licenci i nije da mi ne radimo na tome, ali problem je kada to rade neki drugi ljudi. Socijalni radnici trebaju pogledati samo sebe i reći da ima nas i dobrih, prosječnih i loših.

Sada se osniva novo tijelo, ova komora je odradila 1900 edukacija, 80% naših članova je obnovilo odobrenje za rad da budu socijalni radnici. Znači, mi određeni sustav imamo, no opet ću se vratiti , jesmo li mi kao društvo spremni? Hoćete li vi napraviti priloge o tome što se dobro radi i o ljudima koji ne trebaju biti u sustavu?”, pita.

“Pitanje je želimo li mi kao društvo pomoći ljudima, da imaju svoj dignitet i pravo. Ti ljudi trebaju imati bolje uvjete, bolje zakone. Ovo nije pitanje da socijalni radnici žele ne znam što, nego žele da naš korisnici imaju bolje stvari u budućnosti. Mislim da je to jedini način kako možemo pomoći ili reći da ova država to ne želi. Ovo nije dnevna politika nego pitanje kakvo društvo želimo.

Želimo li biti osjetljivo društ? Vidimo u akcijama da je društvo tu za bolesne. Mislim da bi u redu bilo ako nas se zove kao partnere da nas se posluša. Mi ćemo odrađivati taj dio posla, samo je pitanje želite li dati državi nadu da možemo bolje i više. Mislim da smo toliko jaki koliko ćemo najslabijima dati priliku”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar