Klasić: Svijet ne treba biti ujedinjen protiv Rusije nego protiv ruskog režima

Vijesti 14. ožu. 202222:28 > 15. ožu. 2022 08:353 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

O povijesnom kontekstu rata u Ukrajini i mogućim posljedicama na čitav svijet u emisiji Izvan okvira govorio je zagrebački sveučilišni profesor Hrvoje Klasić. Dok traje devetnaesti dan ruske invazije na Ukrajinu, Klasić naglašava da je ona zapravo počela još 2014. godine zauzimanjem Krima i drugih ukrajinskih dijelova, na što je Zapad mlako reagirao. Ipak, za trenutna događanja ne vjeruje da mogu imati značajnije posljedice za regiju Zapadnog Balkana, jer onaj tko pokuša izazvati bilo kakvu reakciju osjetio bi bijes koji sada vlada Europom, tvrdi Klasić.

“Sa sigurnošću mogu reći da će nas koštati, tek ćemo vidjeti koliko. Ipak, ja nisam od onih koji vjeruju da je Zapadni Balkan ovih dana u posebnom fokusu. Balkan je u fokusu na isti način kao do sada – kao bure baruta i nestabilna regija koja ne želi imati puno posla sa svijetom, ali ne može ni sama sa sobom. Bez stranaca ne možemo, sa strancima ne znamo. Ne znamo ni jedni s drugima. Ništa se ovdje novo nije dogodilo. Ne možemo očekivati veću destabilizaciju. Onaj koji bi iz Beograda ili Banjaluke krenuo na, primjerice, Crnu Goru, Kosovo ili BiH – tek tada bi osjetio bijes koji vlada Europom”, govori Hrvoje Klasić.

To što na ovim prostorima neće biti rata kao u Ukrajini, ne znači da neće biti nestabilnosti, nastavlja Klasić.

“No, nestabilnost je ono što ljudi u BiH gledaju zadnjih 25 godina – to podrazumijeva da država ne funkcionira onako kako bi demkokratska država trebala”, govori on.

Osvrnuo se i na odnos predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema ovom pitanju.

“Srbija ne živi od donacija i pomoći Rusije, nego EU. Toga je puno svjesniji Vučić, nego oni koji za njega glasaju”, govori Klasić.

Kao poseban problem za shvaćanje trenutnih događanja u Srbiji navodi režimske medije, koji agresiju nisu ni nazivali pravim imenom, a potom su, nakon glasanja Srbije u UN-u i osude ruskih poteza, to nazivali “mudrim potezom Aleksandra Vučića”.

Sličan problem vlada i u Rusiji, govori Klasić.

“Javnost u Rusiji živi u alternativnoj stvarnosti. No, tu postoji i eventualni problem za Vladimira Putina. Ne žive svi Rusi u Rusiji, puno ih živi i na zapadu i mogu vidjeti stvarne informacije o tome što se događa u njihovoj zemlji”.

Faktor Zelenski: Simbol otpora

Ono na što Rusi nikako nisu mogli računati je “faktor Zelenski”, govori Klasić.

“Za njega se smatralo da će prvim avionom odletjeti, prvi dan kada je počela invazija. Ne samo da on to nije učinio – on je postao simbol otpora i glavnog motivatora kojemu ne nedostaju komunikacijske vještine. Kako rat odmiče homogenizacija Ukrajinaca je sve čvršća”, stav je gosta Izvan okvira.

Vjeruje da bi ukrajinski scenarij čekao i baltičke zemlje, u slučaju da nisu članice NATO-a.

Reakcije Zapada smatra zakašnjelim, jer su trebale uslijediti još 2014. godine – koju Klasić vidi kao početak ruske invazije na Ukrajinu.

I u reakcijama prema Rusiji mora postojati granica

Ipak, i u reakcijama mora postojati granica, izričit je zagrebački profesor.

“Ovo ludilo koje vlada u svijetu protiv ruske književnosti ili protiv ruskih umjetnika – to je jednostavno ludilo i glupost. Svijet ne treba biti ujedinjen protiv Rusije, nego protiv režima koji šteti, prije svega cijelom svijetu, a naročito Rusima”, inzistira Klasić.

Crvena linija mora postojati, dodaje on, i prema njegovom tumačenju, Turska koja se nije priključila Zapadu u uvođenju sankcija Rusiji se dobro ponaša, s obzirom na svoju poziciju: Bliske trgovinske veze sa Rusijom i članstvo u NATO-u.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar