Hrvati žive u debelom minusu: Kako je došlo do tolikog broja prešutnih minusa?

Podijeli:
Izvor: Dubravka Petric/PIXSELL, Ilustracija

U Hrvatskoj se živi na dug. Štoviše, većina onih koji žive na dug, žive u debelom minusu i to su banke prepoznale. Prešutni minus je hit proizvod banaka. Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijun potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća.

Poput svih visokorizičnih kredita, kamata je golema, ali za razliku od uobičajenih kredita, nitko vas ni za što ne pita i ne provjerava. HNB je prepoznao da su se banke zaigrale s kamatom pa je odlučila povući ručnu. Premijer Andrej Plenković najavljuje i promjene zakona o potrošačkom kreditiranju, a banke prijete i poručuju da nemaju ništa protiv pojačane regulacije, ali u tom slučaju građani mogu zaboraviti na standard na koji su navikli.

VEZANE VIJESTI

“Prije nije bio nikakav prigovor. Niti je efektivna kamatna stopa (EKS) bila visoka. Banke su digle naknade, a ne kamatnu stopu. 2020. godine su naknade porasle, pa je onda porastao i prosječni EKS. Prije se nije imalo razloga intervenirati, sad ga imamo”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

I to toliko da premijer već najavljuje i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

“Mi ćemo voditi računa da rješenje koje ćemo predložiti, ono uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope, koja uključuje ne samo kamatnu stopu nego i naknade, ali na način koji neće ugroziti egzistenciju naših sugrađana koji koriste taj instrument prešutnog prekoračenja praktički dnevno”, rekao je Plenković.

No to ne znači, poručuju iz Vlade, da će se ići u smjeru naglog smanjenja ili ukidanja minusa na tekućim računima građana.

“Ni u kom slučaju ne bi bila ideja da dođe do nekakvog paničnog djelovanja banaka, a onda i dodatnih problema za građane. Vladina namjera je suprotna: osigurati određeno vrijeme u kojemu bi se dvojbene situacije regulirale”, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Osim problema za građane, bankari tvrde da je i za njih prešutno prekoračenje najrizičniji proizvod koji jedna banka ima. Zato im, kažu, zakonska regulacija neće smetati.

“Banke nemaju problem uskladiti se sa zakonskom regulacijom, a da će se prilagoditi građanima tako što će im se omogućiti obročna otplata, navjerojatnije na 12 mjeseci. Ako bi se uvelo ograničenje minusa, neće biti moguće imati ovu količinu dostupnog novca. U tom slučaju minus od, primjerice, 5.000 kuna mogao bi se odobriti ljudima koji imaju plaću od deset, petnaest ili dvadeset tisuća kuna”, kaže predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

Izmjenama zakona vladajući planiraju omogućiti nižu kamatnu stopu, ali i bolju informiranost potrošača. Što možda i ne bi bilo tako loše, s obzirom da je HNB zaprimio tek sedam prigovora na temu prešutnih prekoračenja.

“Ne dvojim da postoji velika vjerojatnost da ljudi nisu pročitali sve opće uvjete poslovanja banaka. Je li jasno iskomuncirano koja kamatna stopa se obračunava na određenu vrstu minusa je potencijalno drugo pitanje. Ako je netko ušao u taj odnos, a bilo mu je rečeno da je kamatna stopa x, a isplao je x plus nešto, onda vjerojatno postoji osnova da se traži neka vrsta objašnjenja, ako ne i obeštećenja”, smatra financijski stručnjak Andrej Grubišić.

No i dalje nije jasno kako je došlo do tolikog broja prešutnih minusa. Vlada je tek sada zatražila objašnjenje Hrvatske narodne banke.

Komentari

Vaš komentar