Produljenje mjere APN-a nakon 2023. ovisit će o interesu korisnika, kazao je ministar Darko Horvat, nakon što je program subvencioniranja stambenih kredita uveden 2017. istaknut kao jedan od glavnih razloga ubrzanog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, piše u utorak Jutarnji list.
Je li najnovije upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) da bi rast cijena nekretnina mogao predstavljati opasnost za financijski sustav doveo u pitanje i budućnost programa APN-a?
VEZANE VIJESTI
Posljednje izmjene zakona krajem 2020. godine omogućile su produljenje mjere “stambenog zbrinjavanja” do kraja 2023. godine. Da bi se ona nastavila nakon toga, kaže Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, treba izmijeniti postojeći zakonski okvir.
“Mogućnost produljenja ovisit će o zainteresiranosti građana, odnosno potencijalnih novih korisnika za tu mjeru, kao i o drugim pokazateljima vezanim uz tržište nekretnina”, kaže ministar.
Kako 2024. godine slijede parlamentarni izbori, očekuje se da će o budućnosti subvencioniranih kredita odlučivati nova Vlada.
Poput svog prethodnika Predraga Štromara, tu mjeru i Horvat gleda politički, demografski, pa i populistički. Ističe da se cijene nekretnina formiraju na slobodnom tržištu te da je trend rasta povezan s različitim faktorima “od kojih državne subvencije ne predstavljaju primarni uzrok povećanja cijena”.
U najavi posljednjeg natječaja navodi da su mladi mjeru prepoznali “kao iznimno važnu”. Od početka provedbe odobrena su 22.169 zahtjeva, a u obiteljima koje koriste subvencije rođeno je više od 4600 djece pa se mjera smatra važnom i “u segmentu poticanja demografske obnove”.
Za subvencije je iz proračuna dosad isplaćeno 456,7 milijuna kuna, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!