Hoće li nas nakon covida pogoditi epidemija gripe i najgore prehlade ikad?

Vijesti 09. velj. 202216:40
Podijeli:
bolest, bolestan, bolesna, žena, ležanje, liječenje, lijekovi,
Izvor: Photo by Karolina Grabowska from Pexels

Slovenski infektolog i specijalist interne medicine u berlinskoj bolnici "Charite", prof. dr. Andrej Trampuž izrazio je optimizam što se tiče kraja pandemije, međutim ukazao je na jedan drugi problem koji bi se mogao pojaviti sa skidanjem maski. Objasnio je, naime, kako nas maske štite od infekcije covidom, međutim kako nije dobro to što se u protekle dvije godine zbog koronavirusa i zbog nošenja zaštitnih maski nismo zaražavali drugim virusima, kao što je gripa, pa nismo dobili potreban imunitet na gripu.

“Stoga se moramo pripremiti za gripu jer nismo imali prirodni ‘booster'”, kazao je slovenski liječnik za Slobodnu Dalmaciju.

Prošle jeseni kad su se počeli otvarati, Britanici su se masovno žalili da ih je poharala epidemija ‘najgore prehlade ikad’.

Britanski mediji su pisali o ljudima koji su se žalili na jaku grlobolju i intenzivnu bol u sinusima. Osjećali su da im glava puca, a čitavo tijelo im je bilo slabije s manje snage. Većina je pomislila da su se zarazili koronom, no svi testovi su bili negativni. Britanski znanstvenici su pak tada tumačili da je vjerojatno došlo do imunitetnog duga, koji spominje i prof. Trobonjača.

Za vrijeme tvrdih epidemioloških mjera zbog covida, društvenog distanciranja, nošenja maski i dezinfekcije ruku, ljudi nisu bili izloženi normalnoj razini virusa i bakterija, kao i nače i moguće je da dožive nagli porast infekcija u kontaktu s virusom.

Kao što znamo, svugdje u svijetu prije pandemije, prehlade nisu bile nešto što se uzimalo ozbiljno. Bilo je sasvim uobičajeno prehlađen ići na posao, no Britanci su se žalili kako s ovom ‘super prehladom’ koja je trajala više tjedana nisu bili nizašto niti im je padalo napamet ići na posao. Profesor Ronald Eccles, profesor emeritus na Sveučilištu Cardiff i bivši direktor Centra za prehladu, također se složio kako je moguće da su mjeseci zatvaranja oslabili imunitet na viruse koji uzrokuju prehladu.

“Inače smo tim virusima izloženi svakodnevno ili na tjednoj bazi. Ali sada smo poput sportaša izvan kondicije koji nisu trenirali godinu dana. Odjednom smo dobili ovaj virus i naš imunološki sustav pretjerano reagira na njega”, slikovito je objasnio, prenosi Slobodna Dalmacija.

Prehladu uzrokuje preko 200 različitih sojeva virusa, a naše tijelo ne proizvodi dugotrajan imunitet na prehladu. Razina imuniteta na virus prehlade ovisi o razinama preostalih antitijela nakon prehlade, a one prilično brzo opadaju nakon početne izloženosti prehladi. Profesor Eccles zaključio je kako je prehlada koja je jesenas poharala Britaniju zapravo respiratorni sincicijski virus (RSV) koji kod većine ljudi izaziva simptome slične prehladi, ali kod djece mlađe od dvije godine i starijih osoba može uzrokovati nešto ozbiljnije bolesti. RSV je tako u dojenčadi najčešći uzročnik bronhiolitisa, upale malih dišnih puteva u plućima, a gotovo sva djeca do navršene dvije godine dobiju infekciju uzrokovanu RSV-om. On je među vrlo čestim virusima, 65 posto djece njime se zarazi do prve godine, a do treće godine to se povećava na 97 posto. Budući da nakon RSV infekcije ne ostaje trajna zaštita, ljudi se i kasnije u životu mogu zaraziti, no te ponovne infekcije imaju blažu kliničku sliku.

Profesor Eccles ukazao je i na to da u doživljaju bolesti nije nevažan ni psihološki element. “Dvije godine nismo bili prehlađeni pa smo zaboravili na simptome i onda kad nas zagrebe grlo razmišljamo: ‘Što je ovo sada?’ Posebno se to odnosi na roditelje dojenčadi”, zaključio je profesor.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar