Grčić: Pozivam Vladu da najkasnije idući tjedan izađe s mjerama. Apsolutno kasne

Vijesti 10. velj. 202210:58 > 12:30
Podijeli:
Izvor: N1

HNB-ove procjene inflacije za 2022. kretale su se od dva posto u listopadu, 3,5 posto u siječnju i čak do 5 posto - sinoć. Guverner HNB-a Boris Vujčić poručuje kako stopa inflacije sigurno neće biti dvoznamenkasta. Možemo li vjerovati guverneru? Kasne li Vladine mjere za suzbijanje inflacije? O tome, ali i drugim temama, smo u N1 Studiju uživo razgovarali s bivšim SDP-ovim ministrom Brankom Grčićem.

“Kod donošenja proračuna Vlada je predviđala 2,6 posto. Već tada smo imali dovoljno argumenata da u Saboru uvjerimo i ministra financija i Vladu da će to sigurno biti više. Već tada je bilo ozbiljni pomjeranja na globalnom tržištu, pogotovo u cijenama energenata koje su izazvale ovaj cijeli val inflacije i ovo me uopće ne čudi. U prosincu je bila u Hrvatskoj već prešla 5 posto. To je bila naznaka što će se događati u 2022., a ove najave koje sada dolaze, što će se dogoditi 1. travnja i što Vlada najavljuje je nešto što će dati novi impuls inflaciji. Ono što nije dobro je da se već sada lovi u mutnom pa neki i gospodarski subjekti, poduzetnici, možda nemaju razloga da već sada dižu cijene, ali ih dižu”, komentirao je Grčić.

VEZANE VIJESTI

“Sigurno postoji psihološki aspekt očekivanja. Očekivanja su kod inflacije jako bitna. I cijene energenata kao glavni impuls, ali djelomično i donošenje eura. Svakome tko će sutra pokušavati objašnjavati inflaciju s ulaskom u eurozonu reći ću da to nije istina”, dodao je.

Grčić kaže da je glavna uloga HNB-a borba protiv inflacije.

“To je hjihov prvi cilj i zadaća. Moram priznati da zasada nisam vidio nikakve mjere. Vi u monetarnoj sferi prije svega morate utjecati na količinu novca u opticaju Ova covid-kriza je za razliku od krize 2008. proizvela ekonomsku i financijsku krizu na način da se postupilo potpuno drugačije, da je umjesto štednje i rezanja došlo do ekspanzije ponude novca na tržištima. Upumpala se velika količina novca, a zbog prekida nekih opskrbnih lanaca i drugih problema koji je covid donio ti poremećaji su doveli do toga da nemamo u nekim segmentima dovoljne robe ili segmentima. Puno novca, a ponuda ista ili manja, to u nekom momentu znači inflaciju i to se dogodilo. HNB je vjerojatno već trebao poduzeti mjere, ali rekao bih da je to malo veća razina od HNB-a. Ako već ulazimo u eurozonu, onda očekujemo i da ECB poduzme određene mjere, a to je prije svega pitanje ograničavanja ponude novca. Nažalost, to bi vjerojatno proizvelo i povećanje kamatnih stopa i ono od čega zazire ECB, to je problem javnog duga zemalja članica”, kazao je Grčić dodajući da bi mogući rast kamata u ovoj godini sigurno povećao cijenu našeg duga.

“Istina, ta nova kamatna stopa odnosi se samo na dio duga koji se refinancira u ovom razdoblju pa je onda to efekt, bitno manji od globalnog, ali je efekt i to je ono što poskupljuje taj javni dug, ne samo u Hrvatskoj, nego u čitavoj eurozoni i šire u EU i to je definitivno problem. Što se tiče kriterija ulaska u eurozonu, vidljivo je da je ministar Marić sve podredio tome da se javni dug zaustavi na određeni način pa da se čak efekti infalcije na povećane prihode proračuna iskoriste kako bi se poboljšao parametar javnog duga. Međutim, ostaje problem inflacije”, rekao je.

Na pitanje ne reagira li Vlada već neko vrijeme i pušta inflaciju kako bi se ispunio kriterij javnog duga, Grčić je odgovorio: “Neću toliko daleko ići, no svaka spekulacija takvog tipa na neki način može biti opravdana. Činjenica da se odgađaju određene mjere sve do kraja drugog mjeseca, a da se mi već dva-tri mjeseca borimo s poskupljenjima je jedan argument za ovakvu spekulaciju. Ali, kažem, ne bih išao tako daleko. Isto bih pozvao Vladu da već danas, sutra, najkasnije idući tjedan izađe s tim paketom mjemara. Apsolutno kasne”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar