Grabar-Kitarović o demografskoj katastrofi: “Krivi smo svi mi zajedno…”

Vijesti 16. sij 202207:171 komentar
Podijeli:
kolinda grabar-kitarović
Izvor: Goran Stanzl/PIXSELL

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović gostovala je u RTL-u Danas povodom 30. godišnjice priznanja Hrvatske.

“Sjećam se tog trenutka, izašli smo van, čula se pucnjava. Tad sam bila apsolventica na fakultetu i bila sam kod prijateljice s fakulteta doma. Sjećam se koliko sam bila doista preplavljena tim pozitivnim osjećajima”, započela je Grabar-Kitarović za RTL.

Kolika je bila uloga Hrvatske diplomacije u priznanju?

“Ona se kristalizirala, međutim ne znamo kolika je uloga bila. Diplomacija je bila druga hrvatska bojišnica, no ni izbliza toliko teška i opasna kao što je bila ona prva, gdje su branitelji i svi ostali dali svoj život i zdravlje za samostalnost naše Hrvatske.

Moramo dati priznanje našim iseljenicima diljem svijeta, oni su se trudili, zalagali i radili pritisak na svoje države, moramo dati priznanje svim prijateljima u političkom i diplomatskom životu drugih država i naravno i našim znanstvenicima, sportašima i svim uglednicima koji su pisali razne peticije i svim građanima koji su promicali istinu o Hrvatskoj u svijetu.

Moram reći kad je počeo rat u Hrvatskoj bilo je teško zamisliti da ćemo 30 godina kasnije biti samostalno suverena oslobođena reintegrirana država članica Europske unije i NATO-a…”, komentirala je Grabar-Kitarović.

Kako je zadovoljna stanjem u Hrvatskoj?

“Iako je vrijeme pandemije koje je uzrokovalo opću krizu u svijetu, ipak nisam zadovoljna. Hrvatska stagnira, i to ne samo država nego i društvo. Vidim nedostatak optimizma, ambicija i nedostatak vjere u sebe. Možemo puno bolje.

Kome fali ambicije?

“Svima fali ambicije, općenito kao društvo”.

O popisu stanovništva, tko je kriv za to?

“Nažalost, moram reći da nisam uopće iznenađena ovim rezultatima zadnjeg popisa stanovništva. Očekivala sam to. Tko je kriv za to? Svi smo mi krivi, mi koji smo u zadnjih nekoliko desetljeća i u politici, i u medijima, i u obrazovanju.

Osjećam i osobnu odgovornost. Ja sam jedna od onih koja je upisala prstom u taj problem. Država nisu granice, nego ljudi, bez ljudi nema ni radne snage ni nove dodane vrijednosti. Kako ćemo zarađivati za mirovine, za zdravstvo, idemo ka nekoj stagnaciji u budućnosti jer da bismo mogli postići taj gospodarski napredak, moramo imati demografsku obnovu.

Jedan od ključnih razloga odlaska ljudi i opće situacije je klima u društvu, koja je vrlo pesimistična.

Vlada nedostatak povjerenja u institucije. Razgovarala sam s puno mladih ljudi u svijetu koji su otišli ili odrasli u iseljeništvu. Kažu da im nije čak ni plaća problem, kažu da bi se vratili, da bi nekako nadoknadili taj manjak, ali problem je što nitko ne može garantirati da natječaj na koji će se javiti doista bude fer, a ne da je to mjesto već predodređeno za nekoga tko se uklapa u lokalnu sliku.”

Što Vlada Andreja Plenkovića nije dobro napravila?

“Nije to na Vladi Andreja Plenkovića, mi imamo negativne demografske trendove već godinama.”

Grabar-Kitarović je rekla da ne razmišlja o povratku u politiku pa sukladno tome nema potrebe biti član ni jedne stranke.

O Đokoviću

“Meni je Novak iznimno simpatična osoba, za njega sam navijala u Tokiju, ali oko cijepljenja se duboko razilazimo. Ja sam na strani znanosti, na strani cijepljenja. Ovo mu jako šteti”, rekla je. “Svaka država ima pravo odbiti bilo koju osobu čak i kad joj je izdana viza, o tome naravno odlučuju tijela te države”, dodala je.

U kampanji je govorila da bi Hrvatska mogla biti najbogatija i najsretnija zemlja. Spominjali 8000 eura plaće za mlade ljude. Je li joj sada žao?

Ne, nije mi žao. Mi moramo biti ambiciozni. Mi moramo stremiti ka tih 8000 eura. Ako vi apriori kažete da je nešto nemoguće onda vi to nikada ni nećete ostvariti, ali ako si to zacrtate kao cilj to je realno i ostvarivo.

Zato što je to bilo rečeno u razgovoru s ozbiljnim državnicima s kojima sam razgovarala o tim programima razmjene gdje bi naši mladi išli na obuku i vraćali se u Hrvatsku i radili u tim određenim državama. Ono što sam ja htjela je pokrenuti konkretan projekt koji bi bio tek početak.

Što misli o ukidanju mjere roditelj – odgajatelj?

Mjera je postala vrlo kontroverzna ovdje mislim da se gleda iz potpuno drugačije pozicije. Ja koja se bojim za jednakopravnost splova mene tu najviše zabrinjava ta neformalna ekonomija koja nije plaćena. Prvenstveno ženama, neki i muškarci ostaju kod kuće, brinu se o obitelji.

Taj rad mora biti kompenziran i to nije stvar konzervativne politike ili napredne, nego je to jednostavno stvar ostvarivanja prava svakog građana. Mislim da je treba sagledati iz drugačijeg kuta. Jer kada pojedinci preuzimaju posao, posebno žene, koji bi trebala raditi država ili lokalna uprava, a to je skrb i briga ne samo o djeci ili skrb o osobama koje se ne mogu brinuti o sebi zbog invaliditeta. Tu mjeru gledam iz te pozicije.

Kako ocjenjuje prve dvije godine Zorana Milanovića?

Bile su neobične zbog pandemije pa je teško o njima govoriti. Osim toga rekla sam da neću o svojim prethodnicima i o svom nasljedniku nikada govoriti.

Kako gleda na sukob predsjednik – premijer?

Mislim da se svi skupa previše koncentriramo na taj odnos, posebno na te sukobe. Meni se isto događalo da bi rekla nešto što nije bilo u skladu s onime što je radila Vlada i onda se govorilo kako ja izazivam sukobe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar