Iz udruge Gong upozorili su u utorak kako je borba protiv pranja novca i financiranja terorizma u RH ozbiljno ugrožena jer Registar stvarnih vlasnika ne objavljuje podatke o tajnim vlasnicima, a slučaj Agrokor svjedoči kako Ministarstvo financija zapravo vodi "Registar nestvarnog vlasništva".

”Hrvatskoj treba stvarna borba protiv korupcije i pranja novca, a ona zahtijeva, za početak – da svi podaci o vlasništvu budu upisani u Registru stvarnog vlasništva, što sada nije slučaj”, priopćili su iz Gonga.

Ističu kako slučajevi poput onog Gorana Puklina – uhićenog zajedno sa svojom suprugom i tužiteljicom za slučaj Agrokor, a za kojeg se otkrilo da je posredovao pri kadroviranju u Hrvatskoj lutriji, a natječaje za informatičke sustave namještao tvrtki Fleksbit u kojoj je vlasni – pokazuju da mehanizmi koji bi trebali raditi na prevenciji korupcije i pranja novca ne funkcioniraju.

Tajno vlasništvo i dobit iskazati u Registru stvarnih vlasnika

”Posljednji slučaj novi je dokaz kako nije dovoljno tek prevesti europske propise, već je potrebna i politička volja kako bi se oni mogli efikasno provoditi u skladu s nacionalnim zakonima. Tajno vlasništvo, kao i udjeli u dobiti tajnih vlasnika morali bi se iskazivati u Registru stvarnih vlasnika, inače on ne ispunjava svoju temeljnu svrhu”, naglašavaju iz Gonga.

Navode kako je svrha uspostave tog registra , kojim se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s onim u EU, veća transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu, kako bi se osujetilo sklapanje ortačkih ugovora i tajnog vlasništva u političke svrhe i s namjerom pranja novca.

Napominju da Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji Direktivu prenosi u hrvatsko zakonodavstvo, ni u jednoj odredbi ne spominje obavezu objave podataka o tajnim članovima društava koji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima nemaju upravljačkih ovlasti, ali imaju pravo na udio u dobiti.

U Gongu dodaju da Ministarstvo financija, u mišljenjima objavljenima na svojim stranicama, tumači kako se tajni član društva ne treba upisati u Registar stvarnih vlasnika ako ne kontrolira društvo, mada ima pravo sudjelovanja u iskorištavanju dobiti, te ga pravni subjekt, koji ima trajnog člana, treba upisati u Registar samo u slučajevima ako tajni član ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.

Namještanje poslova i bez obzira na postotak formalnog vlasništva

”Država kao da ignorira činjenicu da za korupciju nije važno ima li dužnosnik 20 ili 51 posto prikrivenog vlasništva u tvrtki kojoj pogoduje. Ako je on taj koji namješta posao, onda i kontrolira tu tvrtku u potpunosti, bez obzira na postotak formalnog (tajnog) vlasništva u njoj”, poručuju.

Podsjećaju kako su se trgovačka društva, udruge, zaklade i ustanove morale do kraja 2019. upisati u Registar stvarnih vlasnika, ispunjavajući nove formulare i šaljući državnim tijelima podatke koje ona već ionako imaju.

”Stvoreno je dodatno administrativno opterećenje, ali u stvarnosti vidimo ozbiljne propuste iz kojih proizlazi da je Registar stvarnih vlasnika samo paravan kojim se pokušava prikazati da država aktivno radi na sprječavanju pranja novca”, priopćili su iz Gonga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram