EU posvađana oko štednje. Kako će se Hrvatska postaviti prema planu Bruxellesa?

Vijesti 26. srp 202207:42 > 07:42
Podijeli:
Izvor: N1 / Ilustracija

Objavljujući nakon telefonske sjednice Vlade da će osnovni benzin od utorka pojeftiniti za 99 lipa, te će litra stajati 12,03 kuna, a osnovni dizel za 54 lipe, pa će mu cijena biti 12,89 kuna, ministar gospodarstva Davor Filipović najavio je i da će ovoga tjedna Vlada predstaviti posebne smjernice za štednju energenata u državnom sektoru, ali i kućanstvima.

Detalje samih smjernica ili preporuka za građane i zaposlenike koje će donijeti u četvrtak Filipović nije iznio, tek je napomenuo da je u pitanju promjena ponašanja te da smanjenje grijanja za jedan stupanj Celzijusa vodi do uštede energije od pet posto na razni cijele godine.

Hrvatska bi se i time počela prilagođavati prošlog tjedna iznesenom prijedlogu Europske komisije za koordinirano djelovanje EU-a u pripremi za zimu i početi preventivno smanjenje potražnje (štednju) plina za 15 posto u idućih osam mjeseci. Banski dvori očekuju, naime, da će u utorak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku o energetici oko tog europskog paketa biti postignut kompromis država članica.

Kako neslužbeno saznaje Jutarnji list od izvora iz Vlade, Hrvatska ocjenjuje da paket donosi ravnotežu između dobrovoljnih mehanizama u kojima države mogu usvojiti različite mjere štednje plina i obveznih mjera, pa oko toga očito nije među državama koje su se pobunile i zatražile izuzeća te veću fleksibilnost u primjeni paketa.

Zaštita kućanstava

Štoviše, kako je na konferenci ji za novinare iznio ministar Filipović, detaljna analiza je pokazala da se Hrvatska može uklopiti u mjere štednje plina predviđene od 15 posto (one se računaju u odnosu na petogodišnji prosjek potrošnje), odnosno stručnjaci ne vjeruju da bi to bilo nedostižno ili pak nepovoljno za gospodarstvo. “U razgovoru s članovima kriznog tima jutros, kao i s drugim energetskim stručnjacima u vezi s uštedama od 15 posto plina, nitko od njih ne vjeruje da bi to predstavljalo nešto što je nedostižno ili što bi imalo nepovoljan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Filipović.

Inače, ministar je izvijestio je da je hrvatsko podzemno skladište plina Okoli trenutno na 48 posto popunjenosti te da se puni predviđenom dinamikom, kao i da će zimu dočekati na 90 posto.

Hrvatska je spremna ažurirati svoj postojeći Plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kako neslužbeno doznajemo, a dio preventivnih mjera koje je predložila Komisija već je u njemu i sadržan. Plan će se ovog ljeta modificirati, a u pitanju je, s jedne strane, usmjerenost na zamjenu plina drugim gorivima, kao i uštede energije u svim sektorima, s druge strane. Predviđene mjere će za cilj imati, tumači se iz Banskih dvora, zaštitu opskrbe kućanstava i bitnih korisnika poput bolnica, ali i onih industrija koje su ključne za pružanje osnovnih proizvoda i usluga samom gospodarstvu te za opskrbne lance i konkurentnost Europske unije. To je, uostalom, i bio dio prijedloga Komisije.

“Sve opcije na stolu”

Na pitanje hoće li se poslodavci u Hrvatskoj možda buniti zbog štednje plina, tj. ograničenja, Filipović je odgovorio naokolo, odnosno porukom da Vlada priprema veliki plan pomoći hrvatskim građanima i gospodarstvu koji će biti predstavljen na jesen. Hoće li paket biti usmjeren samo na cijene energenata ili će biti širi, s obzirom na inflaciju? Na to je odgovorio da će biti sveobuhvatan. Hoće li to značiti da su moguće i mjere kojima se ograničavaju cijene osnovnih namirnica, kako je učinila Mađarska? Odgovorio je da su “sve opcije na stolu”.

Komisijin prijedlog mjera je izrađen zbog mogućnosti da Rusija posve prekine isporuke plina, a neke članice ga nastoje ublažiti, pogotovo mogućnost da cilj od 15 posto ušteda postane obvezujući u slučaju izbijanja krize s opskrbom te da Bruxelles kontrolira njihovu potrošnju energije. Na stolu je stoga revidirani prijedlog mjera u kojem je ostao dobrovoljni cilj za sve zemlje da ograniče potrošnju plina, ali se postavljaju drukčiji obvezni ciljevi i izuzeća.

Mjere redukcija

Naime, zemlje koje nisu povezane plinskim mrežama EU, kako Hina prenosi Reuters, bile bi izuzete od obvezujućeg cilja štednje, što bi se moglo odnositi na otočne zemlje Irsku i Maltu, a one s velikim količinama već uskladištenog plina, kao i one koje izvoze plin, mogle bi ishoditi niže ciljeve za ograničenje potrošnje plina, što bi vjerojatno uključivalo Španjolsku koja se najglasnije protivila Komisijinom prijedlogu. Kako je pak objavio portal Politico, da bi mjere redukcija postale obvezne, bit će, čini se, potrebno da pet zemalja EU (a ne tri, kako je prvobitno bilo zamišljeno) zatraži da se proglasi europska uzbuna u opskrbi plinom.

Komentari

Vaš komentar