Igor Dušanović, direktor agencije MASMI, u Dataroomu je govorio o temama koje su građanima bitne te kako se političke stranke postavljaju prema tim temama.
U lipnju 2021. top tri zamijećene teme bile su covid propusnice, uhićenja sudaca te sukob premijera i predsjednika. Kao prioritetne teme izdvojile su se ublažavanje mjera, uhićenja sudaca i covid propusnice.
Kada je riječ o covid propusnicama, 37,6 posto ispitanika reklo je da im je to važna pitanja.
Teme vezane uz koronavirus
“To je među najbitnijim temama koje su među nama. One utječu na svakodnevicu i zato je takav broj. Bilo je puno tema u lipnju, ispitanici su birali one tri koje su najbitnije njima i njihovim obiteljima i ovaj postotak je dosta visok”, objasnio je Dušanović.
Kada je riječ o ublažavanju epidemioloških mjera, 44,2 posto ispitanika kazalo je da je to važna tema.
“Očekivano je da je ublažavanje mjera najvažnije. Vidimo da brojke više ne divljaju, došlo je do stabilizacije stanja, javljaju se sramežljivo naznake da bi brojke mogle divljati u kolovozu, ali u ovom trenutku je dobra situacija. Zbog toga je ublažavnaje mjera ono što možemo najkonkretnije doživjeti u našoj svakodnevici. Kad govorimo o covid propusnicama, to je nešto apstraktnije, to više možda zanima one koji putuju, one u ugostiteljskom sektoru”, naveo je Dušanović.
Što se tiče usporavanja procesa cijepljenja, samo 2,1 posto ispitanika kazalo je da im je to važna tema. U ranijem istraživanju, 20 posto ispitanika je kazalo da se boje cijepiti, a Dušanović ističe da “njima političari nisu bili važan izvor koji će ublažiti strah”.
“Užasno je bitno povjerenje u politiku za pridržavanje mjera, a posljedično za cijepljenje. Takvoj skupini je bilo nužno pružiti medicinske i zdravstvene argumente. Umjesto toga, na početku smo imali glasine da se 50 posto liječnika nije uopće cijepilo”, rekao je Dušanović.
Teme iz pravosuđa
Druga tema koja je obilježila lipanj jest uhićenje sudaca nakon svjedočanstava Zdravka Mamića. Ovo je bila važna tema za 30,1 posto ispitanika. Što se tiče izbora predsjednika/ice Vrhovnog suda, 19,2 posto ispitanika kazalo je da im je to važna tema. Sukob premijera i predsjednika zamijetilo je 64,2 posto ispitanika, a da je to važno smatra 19,3 posto ispitanika.
“Tu je vrlo visoka svijest da bez pravne sigurnosti nema ni poslovne ni društvene izvjesnosti i da to generira nekako nejednakost u društvu”, kazao je Dušanović.
Pokušaj opoziva ministra zdravstva Vilija Beroša važna je tema za 8,4 posto ispitanika, a prelazak većini Silvana Hrelje 3,6 posto. Za imenovanja bez javnog natječaja jendog dijela Uprave Holdinga 9,3 posto ispitanika reklo je da je to važna tema.
“Za glasače Mosta i Možemo!, tema javnih natječaja je jako bitna. S jedne strane, Bulj je nametnuo transparentniju upravu, ali i jedna i druga stranka postavljale su se i u kampanji i općenito kao oni koji su neovisni i koji će unijeti neku novu politiku”, pojasnio je Dušanović.
Govoreći o pokušaju opoziva Beroša, Dušanović ističe da je “oproba morala biti ta koja će reći konkretno zašto treba doći do opoziva i vrlo argumentirano i zajednički pristupiti tome”.
Zabrana rada nedjeljom važna je tema za 24,5 posto ispitanika, a zamijetilo ju je 48,7 posto ispitanika.
“To je tema koja bi se vjerojatno ponavljala iz mjeseca u mejsec da je ostavimo. Bila je na početku mjeseca, ali je i dalje ušla u uho gotovo polovice ispitanika”, ističe Dušanović.
Sukob premijera i predsjednika
U izravnom sukobu predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko niza tema, iako je predsjednik bio aktivniji, rad premijera je ocijenjen višom ocjenom (2,7 nasuprot 2,5). Ocjene rada su niske i ističu da građani očekuju sadržajniju, objektivniju raspravu fokusiranu na javni interes, bila ona oštra ili ne.
VEZANA VIJEST
“Dobro je da dolazi do sukoba dviju osobnosti i da mi promišljamo kakve političare mi želimo, kako želimo da komuniciraju. U ovom slučaju vidi se da je Zoran Milanović puno angažiraniji oko niza pitanja, ali nakon što nametne temu i sadržaj, pogubi se u nekim apstraktnim napadima i na kraju se svi izgubimo. S druge strane, imamo onaj staloženi, odmjereni stav Plenkovića koji nekako većina Hrvata preferira. U komunikaciji više želimo stil koji je manje svađalački i manje napadački, ali u sadržaju želimo fajt i pravi sadržaj”, objasnio je Dušanović rezultate ankete.
Ocjena političkih stranaka
HDZ se percipira kao vođa (33,7%) i dobro organiziran sustav (33,5%). Problemi za stranku su vrlo niske izvedbe na nekorumpirani (7,7%) i daje mi nadu u bolje sutra (19,1%). Ispitanici ističu da je problem HDZ-a korupcija.
“Ako uzmemo da je HDZ brend, ovo su vrijednosti koje razlikuju taj brend od ostalih. Tu možemo vidjeti ono što smo ponavljali kroz lokalne izbore – to je jedna lojalna stranačka mašinerija, vrlo dobro lokalno organizirana, sa snažnim vodstvom. S druge strane, korupcija i nespremnost na reforme je upozorenje Plenkoviću jer je biran s ciljem da reformira stranku i da ova dva minusa (korupcija i nespremnost na reformu) izmijeni i okrene prema nekom modernom demokršćanskom smjeru”, tvrdi Dušanović.
VEZANA VIJEST
SDP također ima problema s percepcijom korumpiranosti (6,6% smatra da nisu korumpirani), no prepoznaje se po kvaliteti ljudi (14%), što samo djelomično ublažava problem.
“Te dvije stranke već 20 godina vladaju, a problemi se gomilaju. O korupciji govorimo od početaka države do sada tako da su te dvije stranke najodgovornije za trenutno stanje”, ističe Dušanović.
Možemo ima vrlo pozitivnu reputaciju – spremni su na nužne reforme (32,7%), imaju najkvalitetnije ljude (31,3% je značajno boji rezultat na izjavi od svih stranaka) i daju nadu u bolje sutra (30%). Izazov im je izgraditi snažniji sustav (19%).
“Da daju nadu u bolju budućnost, to se jedino veže u Možemo! Oni su novi i građani prepoznaju da još nisu organizirani, da dominira par ljudi te da iza toga treba graditi organizaciju. Čini mi se da se to sustavno radi i da će to doći. Komuniciraju jasno, snažno i imaju vrlo kvalitetne ideje i ljude koji to znaju prenijeti”, rekao je Dušanović.
“Zanimljivo je da se Domovinski pokret ne pojavljuje, odnosno ne diferenecira ni po jednoj od ovih vrijednosti. Oni kao pokret još nisu stvorili neku koheziju, nisu u pravom smislu riječi stranka da mi znamo točno što oni predstavljaju i da imaju točan i jasan program. Još uvijek funkcioniraju kao pokret koji reagira na teme koje su bitne njima, ali u stvarnom stranačkom smislu nemaju jasan program”, dodao je.
Dušanović se osvrnuo i na Most. Ispitanici prepoznaju Most po kvalitetnim ljudima (12%) i spremnosti na nužne reforme (12%). Problemi su im percipirani nedostatak spremnosti za vođenje države i ne tako dobra organiziranost.
“Jako dobro artikuliraju svoju neovisnost. Problem je što iza tih ljudi koji su u javnom prostoru kao da ne postoji ništa, ne postoji organizacija.”
Cijelo istraživanje možete pogledati OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!