Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić bio je gost N1 Studija uživo, gdje je govorio o uvozu cjepiva u Europsku uniju, te jedinstvu, odnosno - nejedinstvu oko tog pitanja.
Vaccine wars je prikladan termin, kaže Avdagić, za ovu temu. Ako možemo govoriti o ekonomskim ratovima, možemo i o ratu za cjepivo.
PROČITAJTE JOŠ
“U EU postoji regulacija, dogovor koji je postignut oko distribucije. EU je financijski dobro nastupila, to je bilo pohvalno. No kao što je često – reguliranje je dobro, a provedba loša. EU ima jak birokratski aparat, a nije sposobna provesti u djelu ono što treba.
Nisam siguran da je nešto ovdje naučeno i bojim se da bi se ovo moglo nastaviti ako ne bude dalje neke striktne kontrole. Države članice su na rubu da same počnu provoditi politike pribavljanja cjepiva. To bi značilo potpuni raspad planirane politike, a uzdrmalo bi i temelje EU-a”, kazao je Denis Avdagić.
Njemačka dogovara uvoz ruskog cjepiva, igra na svoju ruku, dodaje.
Mađarska se pobrinula za sebe – i za to nema sankcija
“Viktor Orban je kupio cjepivo od Kine, Rusije… Ako se njemački dogovori ostvare, Orbanu se ne može prigovarati. Najveći mogu brzo dogovoriti stvari s velikim igračima, a to šalje poruku da je Unija izgubila vrijednost koju je imala. EU je kroz sustave solidarnosti pomagala malima, a sada toga nedostaje. Nastala je sramotna situacija za EU, Ursula von der Leyen se ispričavala, ali treba djelovati”, kazao je analitičar.
PROČITAJTE JOŠ
Kaže kako je dobar indikator onoga što se u EU događa izostanak kritike za Viktora Orbana.
“Iz metropola Unije nema previše kritika ka Orbanu – to je veoma znakovito”, rekao je.
“Od Rusije slušamo poruke dobrovoljnosti, spremnosti, a iz ruskog veleposlanstva smo čuli da bi nam dali cjepivo, no da to sada nije moguće, zbog regulacija. Ali, ako budemo htjeli pričati…
Ne znamo koja je razina procijepljenosti u Rusiji. Ono što su isporučili u susjedstvo, to bi bile smiješne brojke na europskoj razini. Pitanje je koliko mogu povećati proizvodnju. Njemačka je rekla da je voljna proizvoditi rusko cjepivo, dakle ono zadovoljava kriterije Europe.
Srbija je iskoristila mogućnost pribavljanja tog cjepiva, ali njima je Kina ta koja je isporučila najznačajnije doze cjepiva. To govori o mogućnostima proizvodnje u Rusiji”, kazao je Avdagić.
U razgovoru Plenkovića s kineskim čelništvom, Plenković je, kaže Avdagić, hvalio kinesku stranu.
“Ostavio je otvorena vrata možda i za nabavku cjepiva. On je ranije koristio predsjedanje EU-om da iz Kine traži zaštitnu opremu za Hrvatsku. O razgovorima o cjepivu tada nije bilo informacija.
Što se tiče kineskih investicija u Hrvatsku, od 2005-2019. one su iznosile manje od 90 milijuna eura. Pelješki most su europski i hrvatski novci, a jedina ozbiljna investicija je vjetropark kod Senja. To je projekt težak 160 milijuna eura, a Kinezi su ga preuzeli 2017. godine. Pitanje je želi li Hrvatska se sada slamati jer nismo u stanju staviti u red proizvodnju koja se nalazi na tlu EU-a”, rekao je Avdagić.
Cjepivo: Ako Hrvatska ne napravi korak ka Kini na vrijeme, može postati nebitna
Mađarska nije platila nikakvu cijenu za pregovore, kaže on.
“Dok su igrali sa svim igračima, i ne samo Rusijom i Kinom oko cjepiva, to se pokazalo kao dobar izbor u korist Mađarske. Ona je sad, kad se podvuče crta, postupila dobro. Oni su drugo tržište, nakon Srbije, po ulaganju Kine u srednjoj Europi.
Ima li Hrvatska kapacitet krenuti tim putem? Manja smo zemlja, no pitanje je ne kapaciteta – nego političke volje, a nje sada nema. Zato ne vjerujem da će se to dogovoriti u dogledno vrijeme. Ipak, ako dođe do rasipanja oko politike cijepljenja, i Hrvatska će morati napraviti korak. Ipak, ako do tada veći igrači prvi naprave korak prema Kini, mi ćemo postati potpuno nebitni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare