Dođe li do eskalacije, hoće li Hrvatska morati slati vojnike u Ukrajinu?

Vijesti 25. sij 202210:42 0 komentara
n1

Gost Novog dana bio je Gordan Akrap, stručnjak koji je govorio o hibridnom ratu i situaciji između Rusije i Ukrajine.

“Rekao bih da je prijetnja oružanog sukoba u ovom trenutku niska, bez obzira na količinu informacija, iz njih treba razbrati što je šum, a što istina. Fotografije koje pokazuju razmještaj ruskih snaga uz granicu s Ukrajinom pokazuju da je tamo ogromna količina tehnike, no kako je pao snijeg, tako se može pratiti i kretanje tih vozila koja su u kampovima. Nema kretanja, nema vojske tamo, nema kuhanja”, kaže.

VEZANE VIJESTI

No što je sa svim mogućim scenarijim napada na Ukrajinu koji se spominju zadnjih dana?

“Radi se o određenoj procjeni mogućnosti, Nedavno sam bio na jednoj konferenciji gdje su prikazane tri mogućnosti kako bi Rusija mogla napasti Ukrajinu. Međutim, teško je to očekivati u ovo vrijeme jer nijedna država koja je ratovala zimi na tom području, osim Finake i SSSR-a, koje su bile u obrambenom ratu, nije prošla dobro”, rekao je.

Dodaje i kako prijetnje pružanim sukobom stižu ako hibrdne prijetnje ne uspiju.

“To je ono na što će se saveznici i Ukrajina vjerojatno usmjeriti, sigurnost digitalnih komunikacija i zaštita društva i države od napada iz digitalnog svijeta. Namjerno unošenje malicioznih dezinformacija s ciljem podjele stanovništva i unošenjem dvojbenosti o tome treba li Ukrajinu braniti ili ne, s time ćemo se sada suočiti, brojne dezinformacije koje će nastaviti raslojavati ukrajinsko društvo”, objašnjava.

“Hrvatska ima pravo na svoj stav”

Hoće li Hrvatska slati svoje vojnike?

“Teško je očekivati da će se NATO kao takav uključiti jer vidjeli smo i da je glavni tajnik rekao da se NATO neće uključivati tako kako se dosad, dakle vojnom pomoći. Ukrajina i nije članica NATO-a, a i postoji nesuglasnost članica što treba napraviti. Uvjeren sam da će neke članice poslati svoje ljude na teren da se prati situacija jer ovo je odlična situacija za praćenje ponašanja Rusije”, veli.

Ističe i kako je Rusija na početku postavila zahtjeve koji su bili neprihvatljivi za NATO savez.

“Ne vjerujem da će Hrvatska doći u situaciju da šalje svoje postrojbe u Ukrajinu jer neće biti jedinstvene odluke NATO-a. S druge strane SAD, UK i Kanada će slati svoje snage dolje”. kaže i odgovara ima li Hrvatska pravo odbiti poslati svoje vojnike:

“Hrvatska će razgovarati oko toga i ima pravo na svoj stav i ako Hrvatska ili neke druge zemlje imaju drugačiji stav od većine ići će se na dogovor. Na to Rusija želi utjecati, suzbiti jedinstvo NATO saveza, na donošnje odluka i na vrijeme donošenja odluka”.

Ipak, napominje kako će vjerojatno doći do približavanja stavova članica NATO-a ako zaista dože do agresije Rusije na Ukrajinu. U tom slučaju, predviđa gospodarke sankcije zemalja članica prema Rusiji, koje ta zemlja ne bi mogla podnijeti.

“Moguće je daljnje pogoršanje situacije u BiH”

Rekao je također i da Rusija svoje energente koristi kao jedan od vektora u hibridnim prijetnjama, ali da ne vjeruje da su oni krvi za krizu jer svi koji imaju dugoročne ugovore s Rusijom, imaju osigurane dobavne pravce.

Je li moguće da ova kriza pogorša stanje u zemljama u našoj regiji?

“Trenutno vidite da dolazi do snažnog zaoštravanja prosrpske i proruske struje u Crnoj Gori. Nije ne moguće da će doći do daljeg pogoršanja stuacije u BiH. Pitanje je hoće li Dodik krenuti prema daljnjoj radikalizaciji svojih djelovanja. S druge strane je Izetbegović sa zatezanjem svojih odnosa, tako da lako moguće da će se ta kriza u Ukrajini prenositi i na druga područja. Kako na Crnu Goru, BiH tako i na Baltik. Dolazit će do zatezanja kriza tako da je pitanje potreba sjedanja za stol i snižavanja tenzija jedna nužnost s kojom se moramo suočiti”. zaključuje.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!