“Dio ljudi koji su bili protiv Istanbulske konvencije neće dati podršku žrtvi”

Vijesti 22. sij. 202118:48 > 20:29
Podijeli:
Višnja Ljubičić
N1

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u Newsroomu je govorila o aktualnim slučajima prijava spolnog uznemiravanja na Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, te upozorila na nepovjerenje žrtava spolnog uznemiravanja da će institucije primjereno sankcionirati počinitelja.

Pokret “Nisi sama” koji bilježi svjedočanstva žena diljem regije o seksualnom uznemiravanju te zlostavljanju proširio se i u Hrvatskoj.

Dekanica Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu Franka Perković se u petak sastala s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić, koja ju je uputila u pravne procedure vezane uz kazneni progon spolnih i seksualnih zlostavljača, zaposlenika Akademije a nakon što je, potaknuta svjedočanstvima o spolnom uznemiravanju i seksualnom zlostavljanju objavljenih na Facebook stranici grupe “Nisam tražila” osnovala posebnu radnu skupinu koja se bavi prikupljanjem podataka o slučajevima zlostavljanja i uznemiravanja na ADU.

PROČITAJTE JOŠ

“Na današnjem razgovoru s dekanicom Fakulteta dramskih umjetnosti u Zagrebu na stolu je bilo dvadesetak pritužbi, od kojih su neke anonimne. Napravili smo hodogram na koji način se idući tjedan počinju razmatrati i selektirati pojedine pritužbe i koje ćemo pravne korake poduzeti”, rekla je Višnja Ljubičić.

Kazala je kako je modus operandi seksualnih predatora vrlo sličan.

“Od manipulativnog ponašanja prema žrtvi i okruženju, teško ga je otkriti u namjerama, prema načinu na koji se odnosi prema žrtvi i način koji žrtva to doživljava. Svaka se od njih osjeća krivom i godinama ima traumu, i teško je dijele sa stručnim i bliskim osobama. S tom je traumom vezano i pokretanje sudskog postupka, za koji žrtva treba imati neko svoje vrijeme”, kazala je pravobraniteljica.

Rekla je kako smo vidjeli, nakon istupa glumice Milene Radulović, koja je redatelja i učitelja glume Miroslava Mike Aleksića optužila za seksualno uznemiravanje, da dio javnosti u Srbiji prilično osuđujuće gleda na bilo kakvo otkrivanje onoga što su žrtve doživjele s nekim vremenskim odmakom.

“Rekla bih da ćemo se s takvim osudama susresti i u Hrvatskoj. Naše društvo i države i regiji kroz patrijarhalne poglede ne gleda blagonaklono i sa senzibilitetom na žrtve seksualnog ili rodno uvjetovanog nasilja. S davanjem nepodrške ćemo se susresti i od dijela populacije koji je bio protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, a oni koji su zagovarali ratifikaciju jasno su znali da se govori o potrebi usklađivanja kaznenog zakonodavstva sa svim situacija iz stvarnog života i svega što je potrebno provesti bez dodatnog opterećenja na žrtvu – primjerice, težište žrtava da podnose DORH-u prijavu da su bile seksualno uznemiravane. Poneke žrtve ni ne znaju koja su njihova prava i jesu li bile uznemiravane ili ne”, rekla je pravobraniteljica.

Kazala je kako stalno govorimo o povjerenju u rad institucija, ali da se radom institucija ne šalje uvijek dobra poruka.

“Kakvu poruku institucije i pravosudna tijela šalju svakoj žrtvi kada se donose odluke poput odluka o odbacivanju kaznene prijave od DORH-a prema 15 žrtava seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i kakve se poruke daju počinitelju gdje se najmanje radi o kaznama zatvora. Žrtve se ne osjećaju sigurno i pritužbe koje dolaze Pravobraniteljstvu uglavnom su anonimne ili treća osoba šalje pritužbe u nečije ime.

Moramo vidjeti kako riješiti vremenski odmak počinjenja uznemiravanja i zlostavljanja. Ako se budemo fokusirali na priču s HUP-om i čisti formalizam, gdje je potrebno 3 mjeseca od počinjenja ili saznanja o počinjenju djela, čini mi se da svih 20, a 5 konkretnih profesora i profesorica s Akademije dramske umjetnosti neće moći procesuirati”, rekla je Ljubičić.

PROČITAJTE JOŠ

U novoj komunikaciji s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom, kaže ona, govorili su o izmjeni kaznenog zakona o djelu seksualnog uznemiravanja, gdje postoji rok od tri mjeseca u kojem žrtva mora pokrenuti postupak prema DORH-u.

“Taj rok bi se trebao promijeniti i biti desetak godina. Takva se djela trebaju goniti po službenoj dužnosti, i u Istanbulskoj konvenciji stoji da bi se sva rodno utemeljena nasilja trebala goniti po službenoj dužnosti. Mi smo na tom stajalištu. U pregovoru smo s ministrom i nadamo se da će se nešto dogoditi”, rekla je Ljubičić.

Istaknula je kako slučaj roka nije bio problematičan samo s HUP-om.

“Bilo je i anonimnih slučajeva. Postupanje DORH-a nije uvijek tako formalističko kada se radi o seksualnom uznemiravanju. Imali smo slučajeva u kojima se po službenoj dužnosti prijavljivali DORH-u takva djela, i donesene su presude”, rekla je pravobraniteljica.

No, nije ADU jedina institucija koja se trenutno suočava s optužbama za seksualno uznemiravanje. Disciplinski sud Ministarstva unutarnjih poslova u ponedjeljak će odlučivati o sudbini aktualnog rukovoditelja Postaje granične policije Gruda Matka Klarića, kojeg se tereti za seksualno uznemiravanje četiri policijske službenice i diskriminatorno ponašanje prema službenicima u više navrata.

“Primili smo četiri anonimne prijave protiv načelnika granične policije. Nismo bili zadovoljni s ispitnim postupkom koji je granična uprava provela, tražili smo od unutarnje kontrole MUP-a da provede unutarnji nadzor. Zadovoljni smo analizom i ispitnim postupkom koji su proveli, gdje su utvrđene određene nepravilnosti i diskriminatorno postupanje. Obaviješteni smo da je pokrenut disciplinski postupak. U policiji postoje disciplinski sudovi koji su neovisni i djeluju prema Zakonu o policiji. Tražila sam da me se obavijesti kakva će biti disciplinska odluka disciplinskog suda, o tome što će se dogoditi s načelnikom. I prošle godine sam obavijestila DORH o svemu što smo poduzeli i onome što sam tražila od policije”, rekla je pravobraniteljica.

Na komentar da je stigla informacija o tome da se žrtve i dalje svakodnevno susreću sa šefom, Ljubičić kaže da oni to ne znaju, no da za to postoje protokoli.

“Poslodavac mora, ako postoji pritužba jedne osobe koja je žrtva počinitelja, a nalazi se u zavisnom položaju prema počinitelju, razdvojiti ih do donošenja odluke. Ako je odluka takva da su krivnja i teret na počinitelju, tada moraju biti trajno razdvojeni.

Svaki poslodavac mora voditi računa da osoba koja je prijavila ili je svjedočila bilo kojoj vrsti diskriminacije ili uznemiravanja ne smije biti viktimizirana. Četiri žrtve se nama nisu javljale da bi bile stavljene u bilo kakav viktimizirajući položaj. Zbog toga mislimo da se nisu događali neki novi elementi, jer bi sigurno na te nove elemente tražili očitovanje i ukazali na njih Ministarstvu i Ravnateljstvu policije da dolazi do propusta u sustavu. Očekujem da će biti određena sankcija prema počinitelju”, rekla je Višnja Ljubičić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar