Demografi: Popis stanovništva osjetljiva tema, jer je temelj političkih odluka

Vijesti 22. velj. 202121:59 > 22:37
Podijeli:
Izvor: N1

U Hrvatskoj uskoro počinje popis stanovništva, pa će biti jasnije kakva se šteta populaciji dogodila zbog dugogodišnjeg iseljavanja i starenja stanovništva. Od prošlog popisa prošlo je deset godina, a samo u prošloj epidemiološkoj godini porasla je smrtnost, a dodatno zabrinjava pad broja novorođenih. U emisiji Izvan okvira o demografskim kretanjima i populacijskoj politici razgovaramo sa demografima Anđelkom Akrapom i Stjepanom Štercom.

Jednostavna računica pokazuje da nas je sigurno manje od četiri milijuna, rekao je na početku Anđelko Akrap.

“Bitna je dobna struktura stanovništva. Od popisa 2011. godine do ove godine 141.000 je više ljudi umrlo nego što ih se rodilo. Prema međunarodnim statistikama više je od 340.000 iseljenih. No Državni zavod za statistiku (DZS) koristi staru metodologiju – ako se netko odjavi, bilježe kao da je odjavljen, a ako ne, onda nije odjavljen i tu živi. I iz Zavoda znaju da brojke nisu realne”, ističe Akrap.

Šterc: Puno je fiktivnog stanovništva

Stjepan Šterc kaže kako iz Zavoda uporno dižu broj stanovnika iznad četiri milijuna, kao da je to neka politička granica ispod koje se ne smije.

“Depopulacija nakon popisa vjerojatno prelazi i 350.000 stanovnika. Kada bi Eurostatove podatke primijenili, brojke bi bile drugačije”, rekao je Šterc, te dodao kako se i u popisu 2011. godine popisivalo i fiktivne članove.

Akrap je istaknuo kako oni govore iz pozicije struke.

“Kada iznosimo stavove, imamo osjećaj odgovornosti. Na temelju popisa stanovništva donose se političke odluke, i zato je to osjetljivo područje. Imamo u vidu političku odgovornost, ali bi to trebali u vidu imati i političari.

Metodologija kojom se radi popis mi nije poznata. Ne želim omalovažavati rad DZS-a, no ako se preko aplikacija može prijaviti, od bilo gdje… Svatko se može prijaviti, ne znam kako će se izdvojiti oni koji već 10 godina ne žive ovdje. Demografska situacija je loša, a mi govorimo o realnom stanju. Građani se iseljavaju, a time se gubi osnova za razvoj”, kazao je Anđelko Akrap.

Predmet interesa demografije je razvoj stanovništva, naglasio je Šterc. Pojasnio je i problem, odnosno pojam, fiktivnih stanovnika.

“No u pripremama popisa nitko od struke nije sudjelovao – a s tim će se podacima sutra planirati razvoj zemlje. U pograničnom području postoje ljudi koji rade u Hrvatskoj, a tu ne žive. Druga je populacija ona koja se nije odjavila, a treća je ona koja je iz BiH i može se prijaviti ovdje.

Popis se ne radi zbog političkih odluka, nego kao temelj razvoja, ali u tome struka mora sudjelovati. Probni popis koji je trebao biti napravljen prije dvije godine nije napravljen. Mi ponovo propuštamo priliku da stvorimo temelje za razvoj Hrvatske”, naglasio je Šterc.

Popis pokazuje strukturu stanovništva koje tu živi i radi, pojasnio je Akrap.

“Sada se prave projekcije koliko će biti radne snage, koliko će biti umirovljenika i na tom se temelju grade planovi, ukupni razvoj zemlje. Zato se treba znati koliko ljudi tu ukupno živi i radi”, kazao je Akrap.

Šterc je kazao kako je negativna bilanca iseljavanja bila manja, a useljavanje je bilo veliko, a to se događa u prostorima koji gube stanovništvo.

“Virusna kriza zaustavila je iseljavanje, no pretpostavka je da će se razvijene zemlje brzo izvući i da će se useljavanje kod njih nastaviti”, rekao je Šterc.

Struka je znala da baby booma neće biti

Anđelko Akrap rekao je kako se ljudi u kriznim situacijama ljudi se odriču, odnosno odgađaju potomstvo.

“Bilo je nerealno očekivati baby boom, jer financijska nesigurnost uvijek donosi takve rezultate. I u skorijoj budućnosti bi se takva situacija mogla nastaviti događati”, rekao je Akrap.

PROČITAJTE JOŠ

Pandemije i ratovi bili su najdestruktivniji faktori za stvaranje potomstva, rekao je Šterc.

“I sada je došla kriza, pa je bilo jasno da se baby boom neće dogoditi. Teško da se to u skorije vrijeme može očekivati. Naši su trendovi u zadnjih šest godina bili da se 16.000 ljudi godišnje manje rodi nego što umre, a prošle godine to je bilo 21.000”, rekao je Šterc.

Od 1991. do 2020. godine Hrvatska je imala 272.000 više umrlih nego rođenih, kaže Akrap.

“Nemoguće je očekivati preokret. Mlado stanovništvo se iselilo, i to će poticati manji broj živorođenih, manji priljev radne snage”, rekao je Akrap.

Hrvatska među najstarijim nacijama u svijetu

Kada je u pitanju smrtnost od koronavirusa, kazao je da je ona vezana i sa strukturom stanovništva.

“Od 1930-1940. godine rađalo se 115.000 do 120.000 ljudi godišnje. Za vrijeme Drugog svjetskog rada to je bilo oko 70.000, pa kasnije raste na 89.000, pa opet pada. Malobrojnije ili višebrojnije generacije upadaju u rizičnu grupu sada”, kaže Akrap.

Smrtnost i Hrvatskoj je realnost, ističe Stjepan Šterc.

“U prosincu je umrlo oko 7500 ljudi, a prije par godina smo imali 6500 mjesečno, brojku na koju nismo reagirali. Mi na smrtnost ne reagiramo, a kada napravimo projekciju za budućnost, teško je očekivati da ćemo nakon završetka krize se naglo dići”, rekao je Šterc, ističući da smo među najstarijim nacijama u svijetu, na što Akrap dodaje kako smo po starosti nacije sedmi u svijetu.

“Podiže nam se prosječna starost i negativne projekcije koje nam dolaze su objektivne, ili čak i optimistične, u odnosu na procese koje mi promatramo. U nekim dijelovima Hrvatske se praznina osjeća. Negdje je na popisu njih 900, a u stvarnosti ih je manje od 500”, kaže Šterc.

Izvor : Stjepan Šterc

Prema projekcijama UN-a 2019. godine, zemlje Balkana ulaze u krug prvih zemalja po demografskoj ugroženosti, kaže Akrap.

“Na svijetu smo najugroženije područje. Zapadne države imigracijom i silnim mjerama obnavljaju svoje stanovništvo. Ne znam da neka zemlja ima snažniji napredak ako ima pad broja stanovnika. No imigrantima nije moguće riješiti sve probleme”, ističe Anđelko Akrap.

Razvoj ekonomije i starost

“Utjecaj stanovništva na ekonomiju je izravan. Kako je moguće da se bilo kojim ekonomskim planovima kao temelj ne nalazi stanovništvo? Ono je ključni faktor. Migracije prema Europi pokazale su da se nedostatak radne sage neće moći samo tako nadoknaditi”, rekao je Šterc.

“1991. godine u radnom kontingentu bilo je tri milijuna, a danas je dva i pol milijuna ljudi. Kada se rade strategije gospodarskog razvoja, mi ih nemamo dugoročno. Prvo se prave projekcije buduće radne snage, za 2030-50, pa se vidi što se može s radnom snagom učiniti. To je ono što Hrvatska mora učiniti, napraviti dugoročnu strategiju.

Nema dovoljno priljeva u radnu dob, koliko je radne snage potrebno Hrvatskoj. Zapadne zemlje trebaju puno uslužne radne snage, to je radno intenzivna djelatnost. Oni rade tržište radne snage, uvode radnu snagu koja im je najprihvatljivija i koja zahtijeva najmanje troškove integracije”, rekao je Akrap.

Nismo napravili dobar model populacijske politike

“U Hrvatskoj je realnost da je izlazak iz radne skupine sa 65 godina. U temelju svih migracija su radna, stambena, financijska pitanja. No u Hrvatskoj se javljaju i drugi faktori – nesigurnost, način upravljanja zemljom, želja za boljom budućnosti. Mi nismo napravili dobar model populacijske politike. Imamo tehničke mjere – dječji doplatak, rodiljne naknade…

Potrebni su komplementarni modeli, mora se riješiti centralizacija zemlje. Ima područja u kojima nema mladih ljudi. Mislim da se ništa neće dogoditi dok se porezni poticaji ne usmjere. Samo su potrebne hrabre političke odluke, ništa drugo”, rekao je Šterc.

Zagreb treba prebacivati neke djelatnosti na Baniju

Banovina nakon potresa – mnogi koji su mogli negdje pronaći krov nad glavom su otišli. Hoće li se vratiti kada im kuće budu obnovljene?

“Da je to smo Banovina… Lika, kontinentalna Dalmacija, Gorski kotar, Slavonija… To je pustoš. Svi ti procesi započeli su šezdesetih godina.

Sisačko – moslavačka županija imala je 210.000 stanovnika po popisu, a sada je, po procjenama to 140.000. Nakon rata dio stanovništva je iz banjalučkog kraja tamo naseljeno, no dio je otišao ka zapadu, nije ih se uspjelo zadržati. Tamo je potrebna snažna intervencija države.

Zagreb treba prebacivati neke djelatnosti koje su visoko akumulativne u taj prostor. To nije toliko neostvarivo. Potrebna je snažna politička volja”, rekao je Akrap, i dodao:

“Sudio bih lokalnim zajednicama po demografskom uspjehu. O tom kritičnom segmentu se ne govori. U lokalnim zajednicama poput Visa se bore za opstanak”, rekao je Akrap.

Izvor : Anđelko Akrap

Ljude treba nagraditi što drže funkciju tog prostora, smatra Šterc.

“Ne možete imati porezni sustav, presiju, isto kod njih kao u ostatku zemlje. Ako netko želi biti liječnik u Petrinji, treba imati plaću 50-100 posto veću plaću nego u Zagrebu. Zašto one koji su tamo digli neke djelatnosti opterećivati porezom? Zašto one koji tamo posluju opterećivati”, upitao je Stjepan Šterc.

Migracije unutar zemlje idu ka velikim gradovima

“Split i priobalje sadrže, ispraznili su kontinentalno zaleđe, Zagreb dobiva – gradovi su isisali radnu snagu i pitanje je čime razvijati prostor. Država ima određena važna geostrateška područja”, kazao je Akrap.

“Rastu prigradski prostori, Kastav, Solin… U lokalnim sredinama se ne može čekati da se donese neka strategija i donijeli su niz stimulativnih mjera, koje su pokazale rezultate. Nisu čekali nacionalnu razinu, a kada bi se spojile odluke jednih i drugih došlo bi do pravog napretka”, rekao je Šterc.

“Neke općine ne mogu financirati vrtiće, i tu država financijski mora intervenirati. Moraju prostor učiniti samoodrživim.
Mora se voditi računa o tome da radna snaga košta, to je stroj koji će raditi 60-70 godina. Ni jedan stroj ne radi toliko godina”, rekao je Akrap.

Treba li država raditi strategiju ili na lokalu?

“To mora biti komplementarno. Nacionalna strategija nije ključan dokument koji je trebao biti donesen. Pitanje je kako doći do novca da se država demografski spasi. Mi nemamo baš strane investicije. Mi mirno promatramo procese koji se događaju i destruiraju zemlju. Ne može se samo regrutirati stranačka vojska za donošenje strategija – bez širine, znanja, stručnosti – demografi moraju biti upleteni u projekt. Odluke se ne mogu donositi na temelju političkog osjećaja, struka mora biti upletena”, naglasio je Stjepan Šterc.

Strateški dokumenti se stalno donose, no ništa ne mijenjaju

Akrap pojašnjava da ovo nije prvi takav dokument.

“Stalno se kreiraju novi dokumenti. Billi su jedan 1996. godine, pa 2003. godine, a potom još dva… To je odgađanje problema. Ne želim nikoga uvrijediti, ali hrvatsko društvo nije svjesno. Političari rade što mogu da se zadrže na vlasti, a oni koji ovo iznose doživljavaju da ih trenutni političari doživljavaju kao neprijatelje.

Što meni znači tko je na vlasti, ako donosi politiku koja je dobra za budući razvoj? Struku vrijeđa ako se na nju gleda s ismijavanjem. Kada smo govorili da će biti nedostatka radne snage, nije nam se vjerovalo. Dugo je bilo viška radne snage, a sada imamo manjak radne snage. Stalno pričamo, govorimo o demografskim problemima… No ne kreću u demografske obnove jer su spori rezultati”, rekao je Akrap.

Ipak, Šterc kaže da ne treba za sve dugo čekati na rezultate.

“Kada se gleda komplementarna rješenja, vrijeme ne mora biti tako dugo. Sutra možete donijeti odluku da kroz poticajne modele se vrati građane u Hrvatsku. Da budu po povratku oslobođeni poreza na dohodak, na primjer. Da imamo povratak mladih, da se 10-ak tisuća ljudi vrati, to će se već iduće godine reflektirati na rodnost. Samo klasična populacijska politika vezana za rodnost je dugoročna”, objasnio je Stjepan Šterc.

Irska je 60-tih oblikovala politiku povratka iseljenika i to je imalo učinka, rekao je Akrap, ali kazao i kako se u Hrvatskoj i dalje se vuku negativni repovi naših iseljenika koji su devedesetih investirali i osjetili lošu klimu.

Ne može se razvoj zemlje temeljiti na fondovima

“Mnogi su došli, krenuli raditi, ali digli sidro jer ne mogu trpjeti. Naš je sustav potpuno politiziran”, dodao je Šterc.

Hrvatska mora oblikovati politiku zadržavanja radne snage, kaže Akrap.

“Zapad neće odustati od uvoza radne snage. U Hrvatskoj stan mora biti dostupan mladom čovjeku, to je temeljno. Prisutan je bio problem i rada na određeno – ako mlad čovjek radi na određeno nije siguran u svoju budućnost.

Treba planirati razvitak u Baniji. Ne mogu se svi baviti poljoprivredom. Zagreb dio djelatnosti mora prebaciti u taj dio”, rekao je Akrap.

Šterc kaže kako država poreznim sustavom ubija razvoj i da treba ljudima ostaviti novac.

“Težak će biti gospodarski izlaz iz ove situacije, ali i demografski. Poslodavci stalno apeliraju da im maknu parafiskalne namete. Načelnici su govorili da bi znali upravljati kvalitetnije novcem kada bi oni njime mogli upravljati. Sve što se govori na javnoj sceni, ne vide se na terenu. Ne može se razvoj zemlje temeljiti na fondovima, nego na širini ljudskih potencijala”, kaže Šterc.

Akrap je rekao kako se plaši da će pad broja novorođenih biti nastavljen, a Šterc da očekuju manju rodnost i ove godine, s obzirom na posljedice prošle godine.

“Demografsku problematiku mora se staviti u gospodarski razvoj. Dok se Hrvatska ne oslanja na svoje ukupno bogatstvo, uključujući i iseljeništvo, dotle nema pomaka”, kaže Šterc.

Hrvatsko društvo je dohodovno, kulturno slojevito, ističe Akrap.

“Mora postojati mnoštvo mjera, i treba ostaviti na izbor. Treba prihvatiti različitosti”, kazao je Akrap.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar