Ravnateljica Klinike "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić izjavila je da istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje da se, nakon druge doze cjepiva protiv koronavirusa, višestruko povećavaju antitijela kod određenog broja ispitanika.
“U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 93 nova slučaja koronavirusa. 74 pacijenta su na respiratoru, deset više nego prethodni dan. Preminulo je 19 osoba. Cijepljeno je 199.498 osoba”, izvijestila je Vera Katalinić Janković.
VEZANE VIJESTI
Krunoslav Capak je rekao: “Imamo 16,3% više novozaraženih nego u proteklom tjednu. Incidencija na sto tisuća je 161,2 u Hrvatskoj. Najniža je u Istarskoj, a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na listi zemalja EU po veličini incidenciji na šestom smo mjestu. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika nam je 1.397,5 po čemu smo na 18. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva je 4,3%.”
Ministar Vili Beroš je izvijestio o cijepljenju: “Masovni punktovi za cijepljenje predstavljaju pokaznu vježbu zadnje faze cijepljenja. Trenutne brojke ukazuju na visoku spremnost za cijepljenje i visok interes građana. Na stranici cijepise.zdravlje.hr imamo 54.008 iskaza interesa građana. Pozivni centar zabilježio je 4.371 poziv.
Ne treba dozvoliti da lagani rast brojeva postane trend. Cijepljenje je dobrodošlo i ohrabrujuće, ali ne smije biti element koji će uzrokovati prekomjerno popuštanje. Ono nas neće osloboditi od svih mjera. Moramo poštovati mjere jer je to jedini način da zadržimo dobru situaciju.
Ova epidemija je još jednom naglasila ulogu žena u hrvatskom zdravstvenu sustavu. 76% zaposlenih u zdravstvu čine žene. U Ministarstvu zdravstva radi više od 70% žena”, rekao je Beroš i zahvalio ženama i čestitao im Dan žena.
Istraživanje o cijepljenju
“Ova studija je još u tijeku, no preliminarnu analizu smo napravili”, rekla je Alemka Markotić.
“Do danas je cijepljeno 426 zaposlenika klinike s dvije doze cjepiva. Od toga osam zaposlenika imalo je nakon prve doze alergijske reakcije pa nisu dobili drugu dozu. Prvi serološki testovi napravljeni su tri tjedna nakon primitka prve doze cjepiva, pred drugu dozu kod 420 zaposlenika, a drugi serološki 4 tjedna nakon druge doze cjepiva na 82 zaposlenika. Planira se pratiti i situaciju nakon više mjeseci.
VEZANE VIJESTI
I naši ispitanici su većinom žene. 89 muškaraca je bilo u istraživanju i 344 žene u dobi od 20 do 65 godina”, rekla je Markotić objašnjavajući koji su test koristili.
U pet ispitanika nakon prve doze cjepiva nije bilo detektabilnog odgovora. Većina je imala dobar odgovor. Na drugu dozu su svi odreagirali, i onih prvih pet. Svi su imali značajno visoke vrijednosti imunoglobulina G. Oko sedam puta više su bile vrijednosti nakon druge doze, a ako gledamo maksimalne vrijednosti, onda su one još puno više s iznimno dobrim odgovorom. Kad gledamo raspodjelu prema spolu, žene su i nakon prve i nakon druge doze nešto bolje odgovorile na cjepivo.
Postoji negativna korelacija s količinom antitijela i dobi, ali to još treba dodatno analizirati.
Zaposlenici koji nisu u neprestanom kontaktu s oboljelima, imali su nešto slabiji odgovor. No, nakon druge doze te vrijednosti su se izjednačile.
Cijepljenje kod osoba koje su preboljele covid ili su bile u samoizolaciji. Bilo ih je 69 u izolaciji prije cijepljenja, a oboljelih 33. Troje je nakon cijepljenja bilo u samoizolaciji i nitko nije obolio nakon cijepljenja. Nema razlike između količine antitijela djelatnika koji su bili u izolaciji, no važno je da smo tu analizirali odgovor nakon prvog i drugog cijepljenja kod djelatnika koji su preboljeli covid i onih koji nisu. Oni koji su preboljeli bolest već nakon prve doze imali su značajno visoku razinu antitijela i ona se nakon drugog cijepljenja nije povisila. Dok je kod djelatnika koji nisu bili oboljeli, dosegli su gotovo istu razinu kao i oni koji su preboljeli.
Kod onih koji su preboljeli, bit će dovoljna jedna doza i nema potrebe za drugom, ovo je dosta uvjerljiv rezultat. Nijedan djelatnik nije obolio nakon što se cijepio.”
Vidjeli smo da nema velikog rasapa u različitom odgovoru antitijelima, dodala je. “Radilo se o Pfizerovom cjepivu jer je Klinika jedino to dobila. Naravno, treba pratiti i Modernu i AstraZenecu, ali odgovori će vjerojatno biti dosta slični, neće biti bitnih razlika.”
Capak je dodao: “Logično je da oni koji su preboljeli covid, prvu dozu cjepiva primili su prirodnim putem, a onda drugu dozu cjepiva koji je dodatno pojačao imunološki sustav. Logično bi bilo donijeti odluku da oni koji su preboljeli, ne trebaju primati drugu dozu, ali još će se nastaviti pratiti situacija. Još uvijek ne znamo ni za cijepljenje ni za preboljenje koliko to traje.”
Isporuka AstraZenece
“U ovom tjednu ožujka primit ćemo 62.400 doza AstraZenece, a ostale isporuke su u skladu s planiranim. Registracija cjepiva Johnson&Johnson očekuje se u 4. ili 5. tjednu ožujka. Za vikend je rečeno da isporuka tog cjepiva ne može početi prije sredine travnja. Naručili smo 900.000 doza, ali kojom brzinom će dolaziti, to još ne znamo”, rekao je Capak i dodao:
“Što se tiče cjepiva u Austriji, ne znam. Imali smo nekoliko slučajeva smrti, ali je u svakom slučaju utvrđeno da smrt nije posljedica cijepljenja, a korištena su različita cjepiva, nije samo jedno.”
Prelazak granice i cijepljenje
“Zasad još nijedna zemlja EU nije uvela dozvolu prelaka granice na temelju cijepljenja”, rekao je Capak i dodao: “Postoje bilateralni dogovori između pojedinih zemalja EU s trećim zemljama. I mi imamo neke ponude za bilateralne dogovore, na tome se radi u EU. Sredinom siječnja donesen je dokument koji određuje reguliranje statusa cijepljenja, ali ne u svrhu prelaska granice. Sad se i o tome razgovara. Doći će trenutak kad će EU uvesti pravila, no još postoje kontroverze. Primjerice, što je s prijenosom virusa onih koji su cijepljeni, koliko traje imunitet, što s cjepivima koja nisu registrirana u EU… Ide se prema tome da se prizna certifikat za prelazak granice.
Davor Božinović je dodao: “17. ožujka bi EU trebala izaći s nacrtom dokumenta. Možda će certifikat o cijepljenju biti jedinstven. O tome se razgovara već neko vrijeme. I mi ćemo kao druge članice imati svoju politiku oko prelaska granice RH.”
Capak je pojasnio: “Plan cijepljenja radili smo kao većina zemalja svijeta. Treba li cijepiti ljude s više kontakata, to je teška rasprava i sumnjam da će biti posebnih zaključaka. Prioritet su osobe starije životne dobi i osobe s komorbiditetima jer kod njih su posljedice najteže. Nadamo se da će u sljedećem kvartalu i neke prioritetne skupine s kontaktima, poput čuvara u zatvorima, doći na red, da ćemo imati dovoljno cjepiva i za njih.”
Cjepiva i nove varijante
“Imamo podatke o tome da neka cjepiva slabije štite protiv novih varijanti – britanskog, brazilskog i južnoafričkog. AstraZenecino nešto slabije štiti od južnoafričkog soja. Sad pratimo češku i njujoršku varijantu i njihov utjecaj na brzinu širenja bolesti i težinu kliničke slike. U velikoj mjeri cjepiva štite i od novih varijanti, ali nitko ne zna kako će se to razvijati ni hoćemo li se morati cijepiti svake godine. Ne znamo ni koliko imunitet nakon cijepljenja traje. Proizvodnja cjepiva protiv novih varijanti bit će puno lakša”, naglasio je Capak.
Cjepivo kako dolazi, tako se troši, dodao je. “Zastoja nema, cijepljenje ide kontinuirano.”
Kućni testovi i lijekovi
“Što se tiče tih testova koji su pušteni u slobodnu prodaju, tzv. samotestovi, poput brzih antigenskih trebaju zadovoljiti određene uvjete. Među ostalim, uputstva za korištenje moraju biti dovoljno jasna, treba ih potvrditi HALMED itd. U Hrvatskoj dosad nemamo nijedan takav test registriran iako će vjerojatno brzo doći. Imali smo pokušaj registracije takvog testa, validirali smo prije otprilike 4 tjedna, no nije bio dovoljno osjetljiv da bismo ga pustili na tržište. Očekujemo da će se javiti proizvođači s novim testovima”, rekao je Capak.
Markotić je dodala: “Što se tiče lijekova, nema novih rezultata. Kortikosteroidi u pravilnim dozama mogu smanjiti upalnu reakciju i smrtnost kad bolest ide prema težem obliku. Sad se zna da imunoglobuline treba dati ranije osobama koje imaju rizik od razvoja teškog oblika bolesti.”
Sputnjik V
“Naš kontakt je i dalje ostvaren, čekamo dokumentaciju koju će onda HALMED evaluirati”, objasnio je Beroš o Sputnjiku V.
“EMA je započela službenu analizu”, dodala je Markotić.
Epidemiološke mjere
Božinović je rekao: “Krajem tjedna moramo razmisliti o produžetku mjera. Sad je još rano konkretno govoriti o tome, ali s obzirom na rast teško da se od 15. ožujka mogu očekivati popuštanja. Prije bi trebalo biti u fokusu očuvanje sadašnjih mjera da se ne moramo vraćati nazad. Nastavit ćemo pratiti situaciju sa širenjem virusa u Hrvatskoj i izvan zemlje i donositi mjere. Nema tu copy-paste pristupa i mislim da je to ispravno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!