Državni tajnik u Ministarstvu financija i predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj bio je gost Dnevnika N1.

Podsjetimo, agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski rejting Hrvatske ‘BBB’ i pozitivne izglede, procijenivši da će oporavak turizma poduprijeti gospodarstvo u razdoblju posustajanja izvoza, a ulazak u eurozonu ublažiti rizike financiranja.

Čuraj je kazao da ta vijest konkretno znači više novaca, odnosno manje zaduživanja i veće mogućnosti investicija.

“Kad gledamo ulazak u eurozonu, sigurno je da je ovo jedan dodatan vjetar u leđa i jedno je s drugim povezano”, ističe.

Kaže da je period niskih kamatnih stopa ipak gotov.

“Ne morate biti nešto pretjerano ekonomski pismeni, ako znate da cijena novca sama pada po sebi, onda sigurno da netko tko vam posuđuje taj novac mora i to ukalkulirati. Ulaskom u eurozonu izbijamo kreditni rizik i ovim investicijskim rejtingom smanjujemo taj gap koji bismo mi inače imali da nećemo biti članica eurozone”, rekao je.

HNS-ovi prijedlozi reformi

Radni tjedan od 36 sati, jedinstveni natječaji za javne i državne službe te liberalizacija 2. mirovinskog stupa dio je reformskih prijedloga Hrvatske narodne stranke (HNS) koje će u idućih mjesec dana predstaviti javnosti, najavio je ranije danas Čuraj.

Za Dnevnik N1 ukratko je sažeo najbitnije stvari što se tiče prijedloga.

“Mi želimo prije svega potaknuti jednu širu javnu raspravu, pozivam sve ljude da se uključe, osporavaju, daju kontraprijedloge. Radi se prije svega o jednoj mini poreznoj reformi, a to je da jednostavno mijenjamo sustav kakav je dosad bio. To je da se država odrekne kontrole nad porezom na dohodak. To u prijevodu znači liberalizaciju i znači da same općine i gradovi odlučuju kolika će ta stopa biti opterećenja kroz osobni odbitak koji je danas 4 tisuće kuna, oni ga mogu propisati na 6, 7, 8 tisuća kuna i samim time omogućiti veće plaće svojim građanima. Naravno, u skladu s onim što oni procjenjuju da mogu podnijeti”, pojašnjava.

Drugi je dio vezan uz radno zakonodavstvo, govori.

“Mi smo išli s prijedlogom da se smanjuje radni tjedan s 40 na 36. S mogućnošću da se ide na 32 ako bi se radnik odrekao plaćene pauze. Tu bi se povećala i produktivnost”, kazao je.

“Treći je pak dio liberalizacija drugog mirovinskog stupa. Ne bi došlo do ukidanja već bi dolazilo do toga da mi možemo birati kome i koliko ćemo plaćati”, dodao je Čuraj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.