Čemu se to u nedjelju pljeskalo u Zagrebu?

Vijesti 23. velj. 202109:04 > 19:312 komentara
Podijeli:
Sanjin Strukic/PIXSELL

Čemu se to u nedjelju pljeskalo u Zagrebu? Srušeni su 136 godina stari dimnjaci. Sve je ogledalo spektakularno i savršeno, ali ni na jedno pitanje koje smo uputili nadležnim gradskim i javnim službama - nema odgovora.

Pitanja su vrlo jednostavna: Tko je izdao rješenje o rušenju i na čiji zahtjev? I tko je platio troškove pripreme, miniranja, angažmana državnih službi, osiguranja, vatrogasaca, policije?

Pitanje smo postavili mađarskoj privatnoj kompaniji koja je prema sudskom registru vlasnik tvrtke Ciglana nekretnine. Direktor koji zastupa mađarske vlasnike je Zdravko Mamić sa adresom u Novakima. Na jučer upućena pitanja – nema odgovora.

Pitanje smo postavili i gradu Zagrebu, Uredu za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Na postavljena pitanja – nema odgovora.

Na rušenju su bile angažirane brojne javne službe, vatrogasci i policija koja je zaustavila i regulirala kretanje i promet. Postavili smo upit zagrebačkoj policijskoj upravi. Tko je zatražio angažman policije? Na pitanje – nismo dobili odgovor.

Odgovor smo zatražili i od Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Umjesto konkretnog odgovora tko je izdao rješenje o rušenju dobili smo čudno objašnjenje.

“Zahvaljujemo na upitu no nadzor nad zgradama koje predstavljaju opasnost u nadležnosti je komunalnog redarstva grada Zagreba”. Na ponovljeni upit tko je izdao rješenje dobili smo samo telefonski odgovor kako je rješenje o rušenju ipak donio grad Zagreb i to spomenuti Ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

PROČITAJTE JOŠ

Pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić jučer nam je rekao:

“Točno je da su Ciglane Nekretnine dale taj zahtjev. Dimnjaci su bili oštećeni. Jesu li se mogli spasiti? Vjerojatno da, sve se može spasiti, ovisi o cijeni”.

Luka Stanzl/PIXSELL

Pitanje tek sada postaje vrlo zanimljivo. I vrlo je jednostavno: Čemu se zaista pljeskalo u nedjelju u Zagrebu?

Jesu li građani Zagreba, porezni obveznici, umjesto obnove i brige za građane i javne objekte, zapravo dobili rušenje dimnjaka za privatni interes i za privatnu tvrtku u mađarskom vlasništvu?

Razgovarali smo s Marinom Pavković, kandidatkinjom za gradonačelnicu Grada Zagreba i koordinatorica volonterske zajednice Obnovimo Zagreb.

Upitana za komentar priče u kojoj danima nema informacije tko je izdao nalog za rušenje tornjeva, Pavković je rekla da se to potpuno uklapa u način na koji gradska uprava već godinama vodi Zagreb.

N1

“Mi ne možemo naći odgovore na pitanja. Ciglana ni dimnjaci nisu zaštićeni i automatski sva prava koja na tom području ima privatni vlasnik podliježe pod njihovu ingerenciju i u mogućnosti su na tom terenu raditi ono što su dosad radili”, rekla je Pavković.

“Prema zakonu o postupanju s eksplozivnim sredstvima, tvrtka ili bilo tko tko obavlja poslove rušenja dužna je obavijestiti policiju, automatski u organizaciji MUP-a se nalazi i vatrogastvo. Možemo pretpostaviti, ako je investitor angažirao tvrtku, oni su bili dužni odraditi po zakonu sve ostale aktivnosti, obavijestiti i MUP i vatrogasce radi sigurnosti. Nema tu tehničkih zamjerki, pitanje je tko je izdao nalog, i sav trošak mora ići na teret investitora”, rekla je Pavković.

Istaknula je da se ne može dokazati tko je tu što radio. “Po logici stvari privatni vlasnik s nekretninom u privatnom vlasništvu može poduzimati sve mjere ako objekt nije zaštićen kao kulturno dobro, a ovdje to nije bio slučaj”, rekla je Pavković.

Priča o javnom interesu i zaštiti javne imovine i sigurnosti priča je o postpotresnim opasnostima vezanima uz pad dimnjaka, kazala je Pavković.

“I laiku je jasno da su se ti dimnjaci mogli u gornjem dijelu zaštititi. Dimnjaci ciglane u Črnomercu su industrijski tornjevi ovog grada, kao što su tornjevi katedrale sakralni tornjevi. Radovati se rušenju su isključivo od strane ljudi koji se raduju da im se nisu odlomili komadi cigle i pali u dvorište, a radovati se dekapitaciji industrijskih tornjeva je nešto drugo. Zašto se dozvolilo da ciglana ostane nezaštićena i zašto strani investitori brinu o rušenju istaknutih vizura grada?”, rekla je Pavković, dodavši da se u Zagrebu ne čuva arhitektonski oblik onoga što je gradilo grad.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar