Bivši finski veleposlanik u RH: Milanović je povezao dvije nepovezive stvari

Vijesti 17. svi. 202210:32 > 10:543 komentara
Podijeli:
Izvor: n1

Bivši finski veleposlanik u Hrvatskoj, Timo Rajakangas, gostovao je u Novom danu.

Najprije je govorio o tome kako se Finska odlučila odreći neutralnosti i pristupiti NATO-u.

“Odogovor može biti kratak ili dug. Kratki bi bio da je Putin to napravio za nas. Dugi zahtjeva malo povijesti. Doista, Finska je dugo zagovarala politiku neutralnosti, usvojili smo je nakon Drugog svjetskog rata i smatrali smo da je to najbolje za našu sigurnost, dakle, da se ne miješamo u sukobe interesa velikih sila i da ćemo tako doprinijeti sigurnosti i miru u svijet i Europi. To je bila prva faza”, objašnjava.

VEZANE VIJESTI

Rekao je kako je druga bila pristupanje EU 1995. godine.

“Nakon tog se više nismo nazivali neutralnima jer članstvo u EU znači da ste dio saveza, a u EU postoji klauzula o solidarnosti, što znači da stojimo jedni uz druge ako je jedna od država članica u nevolji. Od 1995. godine što se tiče sigurnosne politike, mi smo vojno nesvrstani, a naša sigurnosna politika izgrađena je na 4 stupa”, kaže.

“Finci su drastično promijenili mišljenje o pristupanju NATO-u”

Kao prvi stup navodi da vode računa da imaju snažan i kredibilan sustav nacionalne obrane, drugi je razvoj i održavanje partnerstva sa zapadnim zemljama i organizacijama. Treći stup je sudjelovanje u UN-ovom sustavu i multilaterlanim organizacijama i četvtri su dobre bilateralne veze sa susjedima.

“Ovaj zadnji stup, dobri odnosi i suradnja s Rusijom, to je jedan od kamena temeljaca, ali ušli smo u treću fazu naših odnosa 24. veljače kada je Rusija napala Ukrajinu”, veli.

Rekao je i kako su Finci drastično promijenili mišljenje o pristupanju NATO-u. Prije je njih 25% podržavalo pristupanje, a nakon ruske agresije, njih 65% podržava odluku o pristupanju NATO-u. Dodao je i kako su Finci mirni, ali da moraju biti spremni na sve scenarije.

Koliko će se njihovi troškovi za vojsku povećati ulaskom u NATO:

“Vodimo računa o snažnoj i kredibilnoj obrani, a naša potrošnja na vojsku je u posljednje vrijeme bila do 2% BDP-a, a kao što znate NATO očekuje da zemlje članice troše 2% na vojne troškove. Ne mislim da će se troškovi za vojsku povećati, morat ćemo davati svoj dio za organizacijske troškove NATO-a, ali to će biti 1% onog što trenuno trošimo za obnovu”.

Govorio je i o stopiranju energenata iz Rusije. Kaže kako samo 10% električne energije otpada na onu iz Rusije te da više uvoze nafte, ali da i to mogu nadomijestiti s međunarodnog tržišta.

“Finsko člantsvo u NATO-u nema nikakve veze s Izbornim zakonom u BiH”

Govorio je i o izjavama Zorana Milanovića koji je njihov ulazak u NATO uvjetovao promjenom izbornog zakon u BiH:

“Mislim da to nije velika tema u našoj javnoj raspravi. Mi shvaćamo da je to više tema unutarnje hrvatske politike, a Hrvatsku smatramo prijateljskom državom i pratnericom unutar EU i ne možemo zamisliti da bi vaš parlamet uveo neke prepreke za naše člnastvo u NATO-u”, kaže i dodaje:

“Rekao bih da je dobro što je predsjednik Milanović to stavio u fokus, ljudi su svjesniji teme, ali činjenica je da to nema nikakve veze s finskim članstvom u NATO-u. To je povezivanje dvije nepovezane teme i to za mene nema nikakve logike ni smisla”.

Rekao je i da je to kao da su oni, prilikom ulaska Hrvatske u EU, postavili uvjet da Hrvatska ne može ući dok se u Švedskoj finski ne uvede kao jedan od službenih jezika.

Osvrnuo se i na Erdogana koji je također prigovorio njihom pristupanju. Kaže kako je finskom predsjedniku Erdogan potvrdio da podupiru pristupanje NATO-u, te da će saslušati sve njihove zabrinutosti  i riješiti ih diplomatskim putem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar