Baketa: Pitanje je koliko informacija mladi dobivaju kroz obrazovni sustav

Vijesti 03. svi. 202118:15 > 20:12
Podijeli:

Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja gostovao je u Newsroomu te je komentirao rezultate istraživanja provedenog među maturantima.

“Istraživanje je provedeno prvi puta 2010. godine, zatim 2015. i sada smo ga radili tijekom ožujka. Što se tiče političkih znanja ostaje jednaka razina. Najveća promjena je u stavovima i to je pozitivna promjena, ali nisu to velike promjene. Učenici pokazuju stavove koji su više u skladu s demokratskom kulturom”, kaže na početku.

Ističe i da po regijama nema sustavnijih razlika, dok su najveće razlike po spolovima: “Učenice pokazuju stavove koji su više u skladu s demokratskom kulturom. I naravno razlika je u odnosu na programe”, kaže.

VEZANA VIJEST

“Za dom spremni” ne smatraju problematičnim

Baketa kaže kako je došlo do pozitivnog pomaka, ali i dalje je 15% onih koji smatraju da NDH nije bila fašistička tvorevina.

“Korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ u obilježavanjima vezanim za Domovinski rat nailazi na golemo odobravanje od 44%”, veli.

“Svakako da javna sfera dosta utječe i dvostruke konotacije. Što se tiče političkih institucija najmanje vjeruju pravosuđu i nisko povjerenje uživaju mediji za informiranje poput društvenim mreža i portala, ali opet se najviše informiraju upravo tim putem. Od tradicionalnih medija dominira televizija, a tiskani mediji i radio su potpuno zapostavljeni. Imamo pitanja u društvu koja su dosta relativizirana i svakako da ne možemo kriviti mlade što upijaju kao spužve jer dobivaju informacije izvana, a pitanje je i koliko dobivaju kroz obrazovni sustav”, kaže.

Baketa je naglasio i kako 30% ispitanih vjeruje da ne dobivaju dovoljno znanja o Domovinskom i 2. svjetskom ratu. Istaknuo je i potrebu za građanskim odgojem, za koji smatra da bi u nekom trenu trebao biti obavezan predmet, a onda i dostupan kao izborni predmet onima koji žele.

Također, osvrnuo se i na to znaju li učenici tko nam je premijer:

“To je dio političkih znanja koji smo ispitivali tako da su im ponuđena četiri izbora. Ispitivali smo i razlikuju li pojmove premijera, odnosno predsjednika Vlade i predsjednika države. Ne radi se tu o tome znaju li tko je predsjednik Vlade nego o raspoznavanju pojmova. 60-ak posto njih ne zna što je Ustav ni koja dva aktera mogu mijenjati Ustav”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar