Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostovao je u N1 studiju uživo i predstavio istraživanje o tome zašto se ljudi protive cijepljenju protiv covida-19.
Radi se o projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost, projekt koji prati otpornost i oporavak hrvatskog društva usred pandemije. Istraživanje je započeto u ljeto 2020. godine i u niz metoda i istraživanja prate se različite stvari i kako se ljudi odnose prema mjerama, odnos prema cijepljenju i slično, objasnio je Bagić.
VEZANE VIJESTI
“Možemo reći da rastu tenzije i to mogu reći utemeljeno ne na dojmu i analizi, nego i po rezultatima istraživanja”, rekao je Bagić.
“Istraživali smo i tko se želi cijepiti i zbog čega kao i odnos građana prema cjelokupnoj situaciji, mjerili smo mobilizacijski potencijal protiv različitih mjera i ograničenja koja su sredstva borbe protiv pandemije. To pratimo od proljeća prošle godine, čini nam se da dolazi do povećanja mobilizacijskog potencijala, odnosno otpora tim mjerama. Zanimljivo je da smo u ljeto ove godine proveli veliko terensko nacionalno istraživanje gdje smo prikupiili podatke u vrijeme kad mjera praktički nije ni bilo, kad su bile liberalne, kad je neposredna frustracija mjerama bila niska, a zabilježili smo visok mobilizacijski potencijal”, rekao je Bagić.
Dodao je da su ispitivali ljude koliko bi se mogli solidarizirati s onima kojima bi posao mogao biti ograničen zbog suzbijanja pandemije, odnosno koliko su sami spremni na uključivanje u akcije poput, primjerice, odlaska u ilegalne kafiće u doba kad su ugostiteljski objekti bili zatvoreni. “Pokazalo se da je visok postotak građana spreman na takve akcije”, rekao je Bagić, dodavši da je u tijeku drugi val istraživanja, gdje će se utvrditi je li otpor i spremnost ljudi se aktivno uključe u otpor prema mjerama rastao ili nije.
“U ljeto smo imali otprilike 13,5 posto građana koji imaju visok postotak mobilizacije i otpora prema mjerama, u periodu kad nije bilo ograničenja, očekujemo da je taj postotak danas, kad imamo neka ograničenja, bitno veći, pogotovo što je došlo do izrazite politizacije tog pitanja, kao što vidimo zadnjih dana oko referendumske inicijative Mosta”, rekao je Bagić.
U istraživanju se kaže i da nisu svi protivnici cijepljenja automatski i antivakseri, nego da se s njima moglo bolje komunicirati.
“Mi smo ispitanike osim njihove namjere cijepljenja ispitivali i o razlozima. U našem uzorku u proljeće ove godine imali smo oko 35 posto onih koji su rekli da se nemaju namjeru cijepiti. U tom trenutku je cijepljenje u Hrvatskoj tek bilo počelo, tako da je to bila dosta rana faza razvoja cijele pirče. Postotak se pokazao prilično prediktivnim. Mi smo danas na otprilike dvije trećine odraslih osoba koje su se cijepile, tako da smo došli do jedne trećine odraslih osoba koje se ne namjeravaju cijepiti. To nam govori da su se stavovi prilično rano formirali i da ljudi nisu promijenili stav od proljeća do sad”, rekao je Bagić.
“Zanimljivo je da je taj postotak ljudi koji se odbijaju cijepiti vrlo sličan, to nam pokauzuje da su stavovi utemeljeni na nečemu što je formirano puno prije, u ranim fazama razvoja metoda nošenja s epidemijom”, rekao je Bagić. Dodao je da se od onih 35 posto ljudi koji su na početku rekli da se ne žele cijepiti oko 40 posto onih koji su rekli da i inače imaju skepsu prema cijepljenju, a da je 60 posto tih ljudi oni s kojima se moglo bolje komunicirati u pandemiji.
“Zato etiketa da su svi antivakseri nije dobra i nije dobro to etiketiranje”, rekao je Bagić.
“Etiketiranje nije dobro i pogrešno je, gurate ih prema ekstremima i otežavate mogućnost da dio njih uzvjerite da je cijepljenje u redu. Guranjem u ekstremne pozicije otežavate im i smanjujete šanse da će poštovati neke druge mjere, da će nositi masku, izbjegavati okupljanja i slično. Povezivanje cijepljenja i općenito radikalnih pozicija otežava nam nošenje s epidemijom i dovodi do dijela ljudi koji ne poštuju nikakve mjere i dovode u potpuno slobodno cirkuliranje virusa”, rekao je Bagić.
Smatra i da u cijelu priču nije bilo uključeno dovoljno sociologa i psihologa.
Problem je definiran primarno kao zdravstveni, ignorirala se činjenica da kad je u pitanju pandemija, ona postaje društveni problem, a da su posljedice pandemije zdravstvene. Propuštena je prilika da se uvrste društveni znanstvenici koji bi pomogli da se cijelim procesom upravlja cjelovito, rekao je Bagić, dodavši da je “za neke stvari sad kasno”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare