Anketa: 40% Hrvata se protivi uvođenju eura, većina podržava članstvo u NATO-u

Vijesti 02. srp 202220:51
Podijeli:
Izvor: Igor Kralj/PIXSELL

Kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjeruju institucijama, političarima, osobama iz okruženja i što misle o uvođenju eura?

Promocija Plus provela je istraživanje za RTL.

Istraživanje je provedeno od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Ovo su rezultati:

Desna politička orijentacija najčešća

U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine građana (25.5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše (0.7 posto radikalne desnice, 15.7 posto desnice), a kao desni centar nešto više od 9 posto.

Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana. Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8.2 posto centar, 5.7 posto liberala) dok se za zelenu politiku opredijelilo manje od 5 posto građana.

Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile. Ukupno najveći dio populacije se ne vidi ni u jednom političkom pretincu (22.9 posto), pa je to zapravo najvažniji bazen koji i odlučuje na izborima. Najstariji su, uvjetno rečeno jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.

U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većima lijevo. Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu s okolicom dok su desnije orijentirane Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko 1 posto.

Jesu li svi političari isti?

Da su svi političari isti i da ne vjeruju niti jednom poručuje više od 57 posto građana. Taj je postotak najveći među mladima do 40 godina. Hrvati još češće potvrđuju tvrdnju da je većina političara korumpirana. Stav je to više od 70 posto punoljetnih građana.

Dašak optimizma vidi nešto manje od polovine ispitanika koji vjeruju da su moguće promjene nabolje u hrvatskoj politici (49 posto). U promjene na bolje više vjeruju stariji i manje obrazovani nego mladi i obrazovaniji, a 28 posto tu nadu ne vidi.

Vođa čvrste ruke

Da je Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke poruka je gotovo 70 posto građana. Čak češće to zazivaju žene nego muškarci, najčešće mladi i stariji, nešto rjeđe građani srednje dobi. Slabije obrazovani izrazito češće zazivaju čvrstu ruku (80 posto), a učestaliji su zagovornici koji žive u manjim naseljima i mjestima ispod 20.000.

Da bi uz dobru politiku, imigrante bi se moglo i trebalo uspješno uključiti u hrvatsko društvo smatra 42.1 posto hrvatskih građana, dok ih se 22.7 posto ne slaže s takvim stajalištem. Žene su češće zagovornice promigrantske politike od muškaraca (45.7 posto prema 38.1 posto), kao i starija populacija u odnosu na mlađe dobne skupine.

Euro, NATO, Europska unija i Srbija

Podjela među građanima najvidljivija je oko već gotove stvari, oko uvođenja eura. Znamo da za šest mjeseci euro službeno mijenja kunu ali gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a petina je neodlučna (20,8 posto). Žene su prema euru skeptičnije nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (45,4 posto).

Članstvo u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u toj organizaciji. Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8 posto), te mlađi u odnosu na najstarije.

Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5 posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).

Skoro dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

Ocjena povjerenja u institucije

I završavamo s povjerenjem u institucije, političare, bliske osobe i to skalom ocjenama od 1 do 10. Najveću razinu povjerenja na ovoj ljestvici ima obitelj – nešto iznad 9 od maksimalnih 10. Prijatelji su nešto iznad 8, pa sa sličnim ocjenama slijede liječnici (6,51), znanstvenici (6,44) i kolege na poslu (6,42).

Oko ocjene 5 su vojska, crkva i policija. Povjerenje u javne službenike je na 4 od mogućih deset, Vlada i mediji nešto su ispod toga (Vlada 3,71 a mediji 3,55) , a tek onda, na dnu ljestvice povjerenja su sudstvo, Hrvatski sabor i za kraj generalno političari u koje Hrvati imaju najmanje povjerenja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar