“Nije realno da zemlja poput Hrvatske ima na nekom skladištu 1500 kontejnera”

Vijesti 19. sij 202107:20 > 12:55 3 komentara
andrej plenković
Sanjin Strukic/PIXSELL

Nakon jednomjesečne stanke, 'aktualnim prijepodnevom' Hrvatski sabor u utorak počeo je redovno proljetno zasjedanje. Na početku je minutom šutnje odana počast svima koji su, kako je rekao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, svoj život dali za Hrvatsku, preminulima u ratu, ali stradalima u potresu, mladima preminulima u Posušju i svima umrlima od korone.

Sjednica je počela Aktualnim prijepodnevnom za koje je pitanja pripremio 41 zastupnik. Prije pitanja Nikola Grmoja (Most) i Bojan Glavašević (Nezavisni) su se požalii da nisu dobili odgovore na pitanja koja su postavili prije nekoliko mjeseci.

Vladimir Bilek (NZ) pitao je ministra Darka Horvata: Čuju se razne informacije oko načina obnove, kako će se postupati i u kojem obimu će država pomoći, da li vlasnici objekata koji su dobili žutu naljepnicu mogu krenuti s obnovom i hoće li dobiti refundaciju?

Horvat je kazao kako je “najnovija informacija, šteta je prijavljena na 42037 objekata. Statičari su pregledali 21 tisuća objekata do jučer. Markice su preliminirni identifikator. Znači, one sa zelenim markicama moguće je brlo brzo ososobiti za stanovanje. Žuta markica je za one koji zahtijevaju detaljni pregled. Crvene markice u

Nakon hitnih intervencija neke od crvenih zgrada moguće će biti pretvorene u žute. Npr, sanacija stubišta, dimnjaka ili nekih drugih stvari koji stvaraju prijetnju za život. Struka nam sugerira da će biti potrebno jedan veliki dio prijavljenih oštećenja je da će se morati dosta toga rušit. Država će za takve naći zamjensku kuću ili zamjenski stan ili će se graditi nova kuća u 100postotnom iznosu od strane države”.

darko horvat, sabor, aktualac
Sanjin Strukic/PIXSELL

Brnjac: Uvodi se nacionalna sigurnosna oznaka

Marin Mandarić pitao je koje su pripreme za ovogodišnju turističku sezonu, posebno za kontinentani turizam.

Resorna ministrica Nikolina Brnjac kazala je kako su izrađene preporuke za putovanje, s obzirom na epidemiju koronavirusa. Uvodi se nacionalna sigurnosna oznaka, a uvest će se i edukacija za vlasnike turističkih objekata koji budu htjeli imati tu naljepnicu. Ona će pokazivati koliko se vlasnici pridržavaju epidemioloških mjera. Stanje u objektima moći će prijavljivati i sami turisti.

Beroš o novom soju korone

Mladen Karlić pitao je ministra zdravstva Vilija Beroša kakva je epidemiološka situacija.

“330. je dan od početka epidemije i naša situacija je zadovoljavajuća. Naša 14-dnevna incidencija na 10. siječnja bila 382, jučer je bila 288. Bilježimo pad hospitaliziranih, nije dobro je relativno visoka stopa kumulativnog mortaliteta, no stopa prati pad novozaraženih nakon tri do četiri tjedna. Neke zemlje bilježe nikad gore rezultate. Kad je riječ o relaksaciji mjera, moramo i neke druge elemente uzeti u obzir – to je novi soj, situacija u drugim zemljama, početak mobilnosti, škole. Naglo popuštanje mjera ne bi bilo opcija. Treba promatrati iz dana u dan i balansirati.

Kad je riječ o novom soju, mi smo već poduzeli mjere koje se odnose na prelazak granica”, kazao je.

Vidović Krišto o pravosuđu

Pitanje je premijeru postavila Karolina Vidović Krišto. Kazala je da mu je 4. rujna vam postavila pitanje o mogućoj poreznoj utaji Emila Tedeschija. “Niste mi odgovorili. Izabrali ste Ivana Turudića za predsjednika suda. Kako će izgledati suđenje Dragana Kovačeviću kad se zna da je Turudićeva sestra radila za Janaf. Nitko ne želi u državi u kojoj izvršna vlast. Jeste li svjesni da su utjecaj na pravosuđe i sprečavanje rada pravosuđa kaznena djela?”

Karolina Vidović Krišto
Patrik Macek/PIXSELL

‘Pogledajte malo bolje odgovore koje su vam upućeni s Vlade, politika ne odlučuje tko bira suce, ako vam je to promaklo, a vjerojatno vam je, dobro je da se informirate o tome. Što se tiče reforme pravosuđa, to je naš temeljni cilj te ćemo na tome raditi kao i na borbi protiv korupcije’, odgovorio je Plenković. Dodao je i kako njena pitanja podsjećaju na retoričke eskapade i da je pitanje zaslužuju li odgovor.

Vidović Krišto na to je, među ostalim, premijeru rekla da je “arogancija odraz karakterne nestabilnosti”.

Zašto političari imaju prednost pri cijepljenju?

Marija Selak Raspudić (Nezavisna) pitala je premijera Andreja Plenkovića zašto se zaštitna oprema za borbu protiv koronavirusa i dalje nabavlja uz iznimku od Zakona o javnoj nabavi te zašto političari imaju prednost u cijepljenju prije nekih ugroženih skupina građana. Plenković je odgovorio da početkom veljače i ožujka zaštitne opreme nije bilo nigdje za nabaviti te da je Hrvatska nije imala dovoljno te da je sustavni dolazak većih količina opreme iz Kine rezultat njegovog razgovora s kineskim premijerom.

‘Zamolit ću ministra Ćorića da odete kod njega u ured i na razgovor s ljudima iz Robnih rezervi koji rade na nabavi opreme, tako da vidite koliko je opreme nabavljeno. Što se tiče cjepiva, mi smo u planu vrlo jasno tko su prioriteti… Stariji sugrađani, ljudi u domovima i najizloženiji. Njima je prioritetno osigurano da se cijepe u ovom prvom valu. Predsjednik republike je poslao poruku da se želi cijepiti ne bi li pokazao povjerenje u cjepivo. Činjenica je da postoji hrvatski sabor, i ja smatram da je sabor vrijedan ako ne i vrijedniji od vlade ili predsjednika i da zastupnici trebaju dobiti priliku da se cijepe. Što se tiče ostalih, to nema veze s nama, Lokalni političari nemaju veze s nama. Ako cjepiva bude previše donirat ćemo ga zemljama kojima će faliti’, odgovorio je Plenković.

Romana Nikolić kazala je kako je na terenu potrebno 1000 kontejnera. “Više od 800 obitelji ostalo je na hladnoći. Tražimo reviziju robnih zaliha, tko tamo i što radi, a se utvrdi odgovornost onih koji su doveli do ovakvog stanja.”

Plenković je odgovorio kako je u robnim zalihama bilo 300 kontejnera, od kojih je 200 raspoređeno za potrebe testiranja za COVID. Nakon potresa su preostali kontejneri odmah raspoređeni na to područje. Putem europskog mehanizma zatraženo je 200 dodatnih kontejnera, od kojih je dosad stiglo 112. Putem bilateralne suradnje stigla su još 154 kontejnera.

Ponovio je kako je država naručila još 428 stambenih kontejnera, od kojih je dosad došlo njih 206. Paralelno s time od hotelijera su otkupljene gotovo sve raspoložive mobilne kućice, njih 264, od kojih je dosad isporučeno 168. Oni sami su ih već ranije donirali 125.

“Kad to sve zbrojite, dostavljeno je 555 mobilnih stambenih jedinica – kontejnera i kućica, a na elektroenergetsku mrežu dosad je priključeno njih 650. Mi ćemo do početka veljače po našim procjenama doći do ispunjenja onih potreba koje su registrirane u Stožeru civilne zaštite.

Nije realno da zemlja poput Hrvatske ima na nekom skladištu 1500 kontejnera koji su spremni za stanovanje. Hoćemo li kao zemlja koja se nalazi na ovako trusnom području ubuduće imati takvo što, treba procijeniti.”

Sedmotjedna sjednica

Sjednica će trajati sedam tjedana, a po potrebi i dulje, naime već sada na raspravu čeka 108 točaka, a sasvim je izvjesno da će ih uskoro, što iz Vlade, što od zastupnika, stići još.

Nakon ‘aktualnog prijepodneva’ u utorak poslijepodne zastupnici će imati priliku poslušati i raspraviti izvješće premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća održanim u prošloj godini.

O obnovi u potresu stradalih područja

Srijeda je rezervirana za raspravu o Vladinu prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.

Po predloženom modelu, sve županije će u svojim proračunima trebati osigurati po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine. Za potpomognuta područja, poput Petrinje i Gline, država će u potpunosti osigurati sredstva.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare