Stručnjak za energetiku Igor Dekanić i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Želimir Šikonja bili su gosti emisije Izvan okvira s Mašenkom Vukadinović.

Na početku su se osvrnuli na to što sve utječe na formiranje cijena nafte i plina, poručujući da se svi nadaju da rata neće biti.

“Definitivno je sukob oko Ukrajine u ovom trenutku nešto što najviše utječe na ovo o čemu govorimo. Pitanje je kako će sve ići dalje. Cijene nafte se mijenjaju kroz povijest. Predviđanje cijena nafte je jako teško i varljvio”, objašnjava Šikonja.

Na cijenu nafte utječu špekulanti, geopolitika, porezi države…

Dekanić pak tvrdi da su ovo sada normalni skokovi cijena na tržištu.

“Nemojmo zaboraviti da je cijena sirove nafte relativno niska u odnosu na maloprodajnu cijenu. U Europi su maloprodajne cijene derivata takve da otprilike 60 posto cijene otpada na poreze i doprinose državi, a svega 40 posto je istraživanje, logistiku i distribuciju”, rekao je Dekanić.

Cijena u Hrvatskoj ovisi o cijeni nabave na Mediteranu, na to se dodaju trošarine i nakon toga ide PDV. U svemu tome skupa se nalazi i marža koja tu stoji, kazao je Šikonja. Dodaje da će Vladina intervencija u smislu zamrzavanja cijene goriva kratkoročno pomoći, pogotovo psihološki.

Formiranje cijene prirodnog plina

Dekanić je objasnio kako se kroz povijest definirala cijena prirodnog plina.

“Prirodni plin se formirao kao svojevrsna komunalna interna cijena, pogotovo u Europi. Posljednjih nekoliko godina se akcijom svih zemalja Europske unije forsiralo tržište. Operatori sustava pa i opskrbljivači su sve više pribjegavali tržištu i počele su se cijene formirati na tržištu”, govori Dekanić.

Šikonja dodaje da se nakon pandemije i zatišja krenula veća potražnja, a samim time i rast cijena.

Prijeti li nam energetski slom ako dođe do ruske neisporuke plina?

Dekanić ne vjeruje da će doći do energetskog sloma ako ruske prijetnje o neisporuci plina postanu stvarne, ali da će doći porasta cijena i nestašice.

“Ipak, niti se Rusiji isplati prekinuti isporuku Europi, a s druge strane Europi je u interesu dobiti i kupiti taj plin. I jedna i druga strana pribjegavaju ucjenama. Osnovni problem kod energije je u tome što energija spada u neelastične proizvode. Vi ne možete brzo zamijeniti količine plina ili nafte nekom drugom robom”, objasnio je Dekanić.

Šikonja dodaje da bi u slučaju prekida isporuke ruske nafte i plina došlo do problema u Europskoj uniji.

“Postavlja se pitanje, kad bi došlo do prekida, bi li neki alternativni izvori to mogli nadomjestiti? Europska unije postaje sve više i više ovisna o uvoznom plinu”, govori Šikonja.

Dekanić ističe da se nije moguće brzo preorijentirati na LNG.

“Vi morate izgraditi nove terminale. Treba vam tri-četiri godine za zamjenu većeg dijela količine”, rekao je.

Što je sa Sjevernim tokom 2?

Šikonja je goveći o Sjevernom toku 2 rekao da misli da će on proraditi.

“On je definitivno sredstvo koje zaobilazi Ukrajinu. Ne treba zaboraviti da je praktički 80 posto plina iz Rusije išlo kroz Ukrajinu. Time se Ukrajina i ekonomski oslabulje. Koliko god nitko neće priznati, sigurno je da se Ukrajina na taj način zaobilazi”, kazao je Šikonja.

Dekanić kaže da je to od samog početka bio europski projekt.

“U početku je bio problem što Rusi nisu hjeli pristati na europsku energetsku regulativu da je vlasnik plinovoda operater plinovoda, a vlasnik plina koji se transportira mora biti drugi. Rusi prvo nisu htjeli pristati na to pa su pristali. I taj projekt su pratile tipične investicijske zavrzlame, za koje smo mi skloni reći da su naše hrvatsko dobro”, rekao je Dekanić.

“Hrvatska polja nafte i plina su stara i iscrpljena, potrebno je uložiti u istraživanje”

Šikonja je rekao da je u Hrvatskoj prije 70 godina počela organizirana aktivnost istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj.

“Kada govorimo o tome postoje tri područja u Hrvatskoj – panonski dio, središnji dio (Dinaridi) i postoji Jadran. Većina naših polja je oktrivena šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. Hrvatska polja nafte i plina su stara i iscrpljena, potrebno je uložiti u istraživanje”, govori Šikonja.

Dekanić je pak istaknuo da nema nikakve šanse da Hrvatska ude enrgetski neovisna.

“To ne vrijedi samo za Hrvatsku, nego za cijelu Europsku uniju. Sve europske zemlje su praktično uvoznici energije. Ležišta nafte se na neki način mogu smatratim vječnom rentom, ali gro je već iscrpljen. Dvije trećine ili 60 posto nafte uvijek ostaje dolje”, kazao je Dekanić.

“MOL je bolje gospodario INA-om nego što su hrvatski vlasnici nacionalnim kompanijama”

Govoreći o većinskom mađarskom udjelu u Ini, Dekanić ističe:

“Hrvatima ne smeta što su vlasnici Nogometnog kluba Osijek Mađari, ali smeta im što su vlasnici Ine Mađari. Ako gledate profitabilnosti, ispalo bi da je MOL što se tiče profitabilnosti bolje gospodario Inom, nego što su neki drugi vlasnici hrvatskih komapnija upravljali svojim kompanijama”, rekao je.

Šikonja pak ističe da je najvažnija stvar, u slučaju da država zaista opet želi kupiti Inu, u tome što želi napraviti s tom kompanijom.

“Ina je i dalje hrvatska kompanija. Bitno je da kompanija posluje, a ono što je jako bitno – istraživanja nafte i plina su užasno skupa i dugoročna investicija, a ako tu ponestane resursa onda je dovedeno u pitanje funkcioniranje kompanije”, pojašnjava Šikonja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.