'Naši udžbenici pokazuju sliku žene iz 19. stoljeća'

Vijesti 13. sij 201610:13 > 10:19
Podijeli:
Izvor: N1

Gošća Novog dana bila je Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. koja je govorila o nasilju u obitelji i nad ženama.

Nažalost, posljednjih smo dana svjedoci tragičnih događaja. Muškarac u Zagrebu ubio je kćer i suprugu, zatim i sebe, a koji dan kasniji muškarac u Kutini je ubio vlastitu majku. Je li država nešto znala, moglo li se to spriječiti?

Je li se moglo spriječiti ne znamo jer to je jako teško predvidjeti. Da će neko dovesti sebe do tog ludila da izbode svoju vlastitu kćer i suprugu. Sigurno je da se nešto moglo napraviti kad vidite da je taj čovjek bio aktivno vojno lice, da je bio i predavač koji nekog educira. Zna se da mu je prošli brak završio zbog nasilja u obitelji.

Uglavnom se kod nas šalje loša poruka društvu. Imali smo slučaj ravnatelja jedne škole koji je premlatio svoju ženu i onda s državnom odvjetnicom postigao nagodbu, platio nešto novaca i ostao ravnatelj škole. Koja je poruka društvu? Mislim da nije dobra.

Trebamo poći od toga zašto žene uopće trpe nasilje, neke čak i 20, 30 godina. To je kompleksna priča. Ako se ne krene od odgoja u kući, odgoja u školi…, jako teško ćemo riješiti taj problem.

Dolazi nova vlada, očekujete li promjene u sustavu i zakonu, obiteljskim pravima?

Ja se nadam da ne. U tom pogledu je Jadranka Kosor jako puno napravila, a tada je bila iz te političke struje. No nije stvar samo u postojanju zakona, već i njegovom provođenju. Mi nemamo dovoljno kadra niti je taj kadar adekvatno educiran. Recimo u zagrebačkoj Dubravi imate samo dvije osobe koje se bave maloljetničkom delikvencijom i obiteljskim nasiljem. Imate jako veliki problem.

Je li naše područje nešto drugačije, ima li više nasilja u obitelji i nad ženama od zapadnih zemalja?

Preporučam svima da pročitaju knjigu “Zašto on to radi?” američkog terapeuta.To je nešto što kod nas još nije razvijeno – da se muškarci aktivno uključe u borbu protiv nasilja. Kod nas još ima jako puno toga kulturnog i tradicionalnog. Muškarci misle da moraju voditi obitelj i poslove.

Nažalost, česta su i ubojstva partnerica. To je ona priča, “ako te ja neću imati onda te bome neće ni nitko drugi”. Većina tih ljudi zna kad i prema kome mogu biti nasilni, a u drugim okolnostima se znaju kontrolirati.

Okrećemo li mi kao društvo glavu od nasilja?

To je priča gdje se sve radi polovično, a ne trudimo se vidjeti što treba učiniti da zakoni postanu učinkoviti. Imamo i taj ekonomski problem, gdje bi žene htjele otići iz kuće, ali to jednostavno ne mogu. Da ne govorim kako je u ruralnim sredinama gdje žena uglavnom dođe u kuću partnera njegovoj obitelji, i gdje zapravo ništa nije njezino koliko god ona ulagala u to. Mi smo još uvijek patrijarhalno društvo. Mi smo radili analizu udžbenika i zaključili da je unutra zapravo slika žene iz 19. stoljeća.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.