Može li predsjednica Republike raspustiti Sabor koji nije konstituiran? Treba li se ipak Sabor konstituirati pa nakon pet minuta raspustiti kako bi Kolinda Grabar-Kitarović mogla raspisati nove izbore?
Za docenta na Katedri ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku Matu Palića nema dileme oko toga može li predsjednica raspisati izbore i imenovati tehničku vladu.
VEZANE VIJESTI
‘Ako nakon proteka približno istog vremenskog razdoblja koje je predviđeno da mandatar ili mandatari formiraju vladu, predsjednica RH zaključi da nitko nema potporu barem 76 zastupnika, onda nema drugog rješenja nego raspisati izbore i istovremeno imenovati privremenu nestranačku vladu. Ako nema većine, nemoguće je konstituirati Sabor. Dakle, ovlast da raspiše izbore ne ovisi o tome je li Sabor konstituiran ili ne. I ako jest i ako nije, a ne dobijemo mandatara, bit će izbori i privremena nestranačku vlada’, tumači Palić.
Što se pak tiče reakcije Ustavnog suda, objašnjava kako taj sud može reagirati na tri načina. Prvi, ako ili kad predsjednica Republike od njega zatraži mišljenje prije nego što donese odluku o raspisivanju izbora. U drugom slučaju može reagirati samostalno, ali tek nakon što predsjednica donese odluku, te u trećem donosi odluku na zahtjev ili prijedlog za ocjenom ustavnosti koju može podnijeti Vlada ili netko treći, no isto tek nakon što predsjednica donese i potpiše akt. Iako je rok u kojem bi u takvom slučaju Ustavni sud na zahtjev za ocjenom ustavnosti trebao odgovoriti čak godina dana, profesor Palić vjeruje da bi ustavni suci u tako važnoj situaciji za državu reagirali za samo nekoliko dana.
‘Ma što tko govorio ili poručivao o tome da se ne treba ili ne treba skrivati iza Suda, odluku Ustavnog suda morali bi svi poštovati, to je barem jasno kao dan’, kaže Slobodnoj Dalmaciji Palić.
Bivši predsjednik Ivo Josipović izišao je s komentarom kako bi on osobno, da je u prilici, ustavne odredbe tumačio tako da omogući maksimalan prostor za sastavljanje Vlade i konstituiranje Sabora. Sukladno tome pojasnio je kako bi imenovao mandatara bez obzira na to što nitko, ni Zoran Milanović ni Tomislav Karamarko, nema potporu 76 zastupnika.
No, i sam priznaje kako je pitanje tko bi u ovoj situaciju trebao biti prvi mandatar, Karamarko čija je koalicija osvojila 59 mandata na izborima ili Milanović koji u ovom trenutku uživa potporu 66 zastupnika.
Profesor Palić, pak, mišljenja je kako bi predsjednica, kad bi poslušala Josipovića, teško prekršila Ustav.
‘To naprosto nije ustavno rješenje. Nema mandata bez 76 ruku’, rezolutan je Palić.
S Palićem se slaže i riječka profesorica ustavnog prava Sanja Barić, a slično tumačenje ima i prof. dr. Branko Smerdel. U slučaju da nitko nema 76 glasova, predsjednica, napominje Sanja Barić raspisuje nove izbore i imenuje privremenu nestranačku vladu. “Konstituiranje Sabora nije s time izravno povezano, ali nemogućnost konstituiranja jasna je indicija zaključka da nema mogućnosti za 76 ruku i za odluku predsjednice. Cijela ova priča je stvar teleološkog tumačenja Ustava, odnosno svrsishodnog i smislenog, a ne isključivo tekstualnog. Dakle, mutatis mutandis primjena čl. 112 i čl. 116/7′, navodi profesorica Barić.
‘Predsjednica raspušta Sabor, jer je pad Vlade jednak neizglasavanju nove, odnosno jednak nemogućnosti dogovora o mandataru’, zaključuje Sanja Barić. Razumno vrijeme prema njezinu mišljenju za trajanje konzultacija je između 30 i 60 dana, eventualno i iznimno do 90, a ako se ranije utvrdi da nema šanse, odnosno ako se tako izjasne na konzultacijama, onda smatra da ne treba ni čekati taj rok od 30-60 ili 90 dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
