"Mostov teritorijalni ustroj bi opustošio Hrvatsku"

Vijesti 23. stu. 201512:28 > 12:30
Podijeli:
Izvor: N1

"Velika avantura koja bi značila daljnje demografsko pustošenje Hrvatske u prostoru". Tim je riječima demograf Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ocijenio Mostov prijedlog reforme lokalne i regionalne samouprave.

Prema tom prijedlogu, za status općine bilo bi potrebno najmanje 5.000 stanovnika i ta bi odredba bila unesena u Ustav. Istina, Most dopušta mogućnost i neke druge brojke, ali 5.000 stanovnika očito je njihov izbor.

Krizna vremena

Akrap podsjeća da su promjene administrativno-teritorijalnog ustroja uvijek rađene u politički kriznim vremenima i pri svakoj se promjeni govorilo o racionalizaciji troškova.

“Pravi cilj tog ustroja je omogućiti razvoj u prostoru, a to izgleda ljudima koji su pokrenuli ovu ideju nije jasno. Ne sumnjam u njihove dobre namjere, ali to nije dovoljno. Ovo bi imalo katastrofalne posljedice, u to ne sumnjam”, kazao nam je Akrap. Posljedica dosadašnjih preustroja lokalne i regionalne samouprave jest i ta da 27 posto stanovništva živi u Zagrebu i njegovom okruženju, a provede li se Mostov prijedlog, takva bi se koncentracija nastavila oko Zagreba i još nekoliko većih centara u Hrvatskoj. Ionako demografski opustošeni krajevi poput Gorskog kotara, Like ili Banije bi bili potpuno opustošeni, a crnu budućnost Akrap predviđa i Slavoniji, piše Novi list.

“Nije smisao u kresanju troškova, nego u tome da se omogući razvoj u prostoru”, kazao je Akrap i naveo nekoliko primjera: da je Dugopolje ostalo u sastavu Solina, tamo ne bi bilo ništa osim nekog skladišta, nekadašnja općina Sinj je razbijena i danas svaka mala općina koja je nakon toga nastala ima svoju industrijsku zonu. Akrap navodi i primjer Blata na Korčuli, općine poznate po izdašnim davanjima za svako rođeno dijete.

“Bi li oni to radili da nemaju svoju općinu? Ne bi, ne bi mogli, a ovako se bore za opstanak i razvoj”, rekao je Akrap. Naveo je primjer općine Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji. Njoj, budući da je riječ o općini s najvećim brojem stanovnika u Hrvatskoj, ne prijeti ukidanje u slučaju provedbe Mostove reforme, a dinamičan razvoj Viškova posljednjih godina Akrap pripisuje upravo tome što funkcionira kao samostalna općina i siguran je da toga ne bi bilo da Viškovo funkcionira u sklopu Rijeke.

Niz referenduma

Upozorio je i na to da se govori o racionalizaciji troškova, ali ne i o tome koliko bi ta reorganizacija koštala. Racionalizirati troškove i smanjiti broj plaćenih profesionalnih političara nije problem jer u brojnim manjim općinama posao načelnika može se obavljati volonterski. Osim toga, sljedećih nekoliko godina ogromna energija usmjerila bi se u političku borbu u provedbi reorganizacije. Most predlaže i niz referenduma. U slučaju da njihovi ustavni zahtjevi o definiciji općine i zamjene županija regijama ne budu usvojeni u Saboru, predlaže se raspisivanje referenduma. Na koncu procesa ukidanja općina njihovi stanovnici bi na referendumima odlučivali kome će se priključiti.