Najveća općina ima 14.445, a najmanji grad 1526 stanovnika

Vijesti 23. stu. 201509:31 > 09:37
Podijeli:
Izvor: Davor Puklavec/PIXSELL/Ilustracija

Most je u pregovorima s Hrvatskom raste i Domoljubnom koalicijom o formiranju vlade iznio i svoje zahtjeve za reformu lokalne i regionalne samouprave.

Pripajanje općina i gradova

Osim smanjenja broja županija, predstavnici Mosta žele smanjiti i broj općina, i to njihovim spajanjem s gradovima u zasebne lokalne jedinice te pripajanjem neodrživih općina onima koje su održive.

A kao jedan od kriterija po kojem bi se općine spajale međusobno ili s gradovima bio bi broj stanovnika, pa bi tako općine morale imati najmanje 5000 stanovnika. To bi pak značilo da bi od 428 općina koliko ih sad ima u Hrvatskoj u spajanje moralo ići njih čak 376 koliko ih ima manje od 5000 stanovnika.

Pri tome šest općina ima manje od 500 stanovnika, pa tako najmanja općina u Hrvatskoj, Civljane, broji samo 239 žitelja, piše Večernji list.

Najveća općina, Viškovo, ima pak 14.455 stanovnika.

Apsurdnost broja općina u Hrvatskoj dolazi pogotovo do izražaja kad se usporede podaci s gradovima. U Hrvatskoj ima 128 gradova, a najmanji grad, Komiža, ima samo 1526 stanovnika. Najveći je Zagreb sa 790.017 stanovnika.

Prema kriteriju od 5000 stanovnika, čak 18 gradova ne bi bilo ni općina jer u njima živi manje ljudi od tog cenzusa. Pri tome šest općina ima više od 10.000 stanovnika, dok čak 60 gradova ima manje od 10.000 žitelja.

Što se tiče proračuna općina i gradova, prema podacima koje je prikupio Institut za javne financije, 428 općina je u 2014. godini imalo ukupne rashode od 3,6 milijardi kuna (što je na razini rashoda 20 županija u 2014. ), dok je 128 gradova ukupno potrošilo lani 14,5 milijardi kuna. Kad se iz ukupnog iznosa rashoda gradova izuzme Grad Zagreb, onda taj iznos pada na 6,9 milijardi kuna. Pri tome je 149 općina lani bilo u deficitu, dok su u proračunskom minusu bila 33 grada.

Najveće deficite imaju općine Sveti Petar u Šumi – čak 111 posto, Oprtalj – 103 posto i Koprivnički Ivanec – 97 posto, te gradovi Belišće – 39 posto i Skradin – 37 posto. Velikim suficitom se pak mogu pohvaliti općine Viljevo – 110 posto, Tisno – 98 posto i

Stankovci – 73 posto, dok su od gradova u najvećem proračunskom plusu Senj – 50 posto i Zlatar – 47 posto.

Među općinama, najveće prihode imaju Konavle – 63 milijuna kuna, dok je Zažablje lani uprihodovalo samo 700.000 kuna.

Pri tome čak 20 općina ima prihode manje od dva milijuna kuna.

Gradovi s najmanjim prihodima – sedam milijuna kuna – su pak Komiža, Hrvatska Kostajnica i Klanjec koji tako imaju devet puta manje prihode od najbogatije općine Konavle.

Ta tri grada imaju i 100 puta manje prihode od primjerice gradova Splita i Rijeke čiji prihodi iznose 729 odnosno 673 milijuna kuna.

Tko gubi najviše

Što se tiče političara, najviše bi smanjenjem broja općina i gradova, kao i u slučaju županija, o čemu smo već pisali, izgubile stranke Domoljubne koalicije. HDZ i partneri imaju gradonačelnike u 63 grada, dok čelnici SDP-a i partnera drže 43 grada.

Stranke Domoljubne koalicije imaju načelnike u više od polovice općina, u njih 249. Načelnici članica Hrvatska raste su pak u 100 općina. A svi oni imaju i zamjenike.

Most želi ograničiti i broj tih političkih funkcija pa je dio njihove reforme da se u općinama, gradovima i županijama bira samo jedna osoba odnosno samo načelnik, gradonačelnik i župan, bez zamjenika. Time bi se broj lokalnih političkih dužnosnika smanjio sa 1322 na 576.

Mostovci traže i da plaćeni politički dužnosnici budu samo u jedinicama lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika, a takvih je trenutačno manje od sto. U malim općinama bi pri tome načelnici bili volonteri, a smanjio bi se i broj vijećnika u predstavničkim tijelima općina, gradova i županija, kojih je sada 8354, za najmanje 20 posto, piše Večernji list.