'Uz antiterorističku histeriju normalno je da se ljudi boje'

Vijesti 16. ruj 201518:53 > 18:54
Podijeli:
Izvor: N1

Večerašnji gost Dnevnika u 19 sati bio je profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za pitanja terorizma i društva, Mirko Bilandžić.

Profesore Bilandžić, koliko je, sa sigurnosnog aspekta, opravdan strah država i stanovnika zemalja u koje dolaze izbjeglice?

‘Migracije su višekompleksan fenomen. Istovremeno, sigurnost ima subjektivnu dimenziju. Normalno je da uz antiterorističku histeriju stanovništvo osjeća strah. U globalu ovo je dominatno humanitarno pitanje’.

Jesu li sve zemlje podjednako osposobljene paziti na svoju sigurnost. Postoji li bilo kakvo opravdanje za rigidan stav Mađarske, Slovačke i Poljske?

‘Nacionalna sigurnost u EU je u domeni država. Države koje su godinama bile iza željezne zavjese ovo su shvatile kao sigurnosno pitanje. Opravdanje je sirovi realizam jer je sigurnost dominantno pitanje, ali bojim se da će posljedice ostati’.

Poruke hrvatskih političara su poruke spremnosti. Vjerujete li da će ostati pri tome i ako izbjeglički val krene rasti?

‘Hrvatska ima akcijske planove i očito su funkcionalni. Ovo je visokorizična situacija i mogući su incidenti. Pitanje je da li se radi samo o izbjeglicama, sad smo dobili podatke da je među njima i nekih koji nisu samo iz Sirije.’

Je li realna Ostojićeva procjena da Hrvatska dnevno može primiti do 1.500 izbjeglica?

‘On kao prvi čovjek sigurnosti u Hrvatskoj ima podatke i mogu reći da se Hrvatska dobro pripremila. Ali sve ovisi o tome koliko će još ljudi doći’.

Premijer je jučer Schengen nazvao slučajnim djetetom Europske unije. Razmišljali smo da bi Hrvatska mogla uskoro biti dio Schengena, a sada svjedočimo njegovu poptunom raspadu. Ima li nade da se ideal slobode kretanja vrati u Europu i kada?
‘EU u ideji jest Schengenski sporazum. Uvijek će biti problema na relaciji države – EU. Države donose odluke u skladu s vlastitim interesima. Mnogo toga oko sigurnosnih aspekata je na klimavim nogama i očito je da EU nije baš najsprimnije dočekale ove zadnje događaje jer kriza u Siriji traje već pet godina’, zaključuje profesor Bilandžić.