Je li novi soj koronavirusa već u Hrvatskoj?

Vijesti 21. pro 202011:34 > 11:56
N1

U posljednja 24 sata zabilježeno je 766 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16105. Među njima je 2956 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 294 pacijenta. Preminulo je 80 osoba.

Nacionalni stožer održao je danas press konferenciju.

Među ostalim, Alemka Markotić govorila je o novom soju virusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji.

“Nema još previše dostupnih informacija. Vidi se od rujna, vidimo da se drugi val razlikuje po svom intenzitetu po broju oboljelih i umrlih, da se ne može uvijek objasniti. Postoji cijeli niz čimbenika koji se trebaju uzeti u obzir”, rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Markotić.

VEZANE VIJESTI

Od početka 10. mjeseca kad se dogodio značajan rast broja oboljelih i umrlih, zabilježeno je nekoliko sojeva okarakteriziranih s dodatnim mutacijama. U Walesu, Zapadnom Londonu i na još nekoliko mjesta su zabilježeni. Vidjelo se da je odvaja taj jedan klaster virusa, utvrđeno je da imaju određene mutacije. Počela se analizirati ta mutacija i dosad se uspjelo vidjeti da je jedan dio odgovaran za brže vezivanje virusa”, pojašnjava dalje Markotić.

To brže i jače vezivanje, kaže Markotić, definitivno je moglo posljedično dovesti do toga da se virus brže i učinkovitije širi, što je i zabilježeno.

“Čini se da je kod ovog tipa virus RO puno brži. No, još uvijek se sve uzima s rezervom. Drugi dio je značajan a koji smo vidjeli, je određena mutacija koja bi mogla utjecati na imunološki sustav. Vidjelo se da dolazi do oslobađanja velikog broja upalnih parametara što sve dodatno pogoršava bolest“, kazala je.

Pokušava se zaključiti zašto se to događa, objasnila je.

Je li novi soj u Hrvatskoj već?

“Da, ono što smo mi cijelo vrijeme razmišljali i pripremili se tehnički… Kad vidimo kako je na području Varaždina snažno išla uzlazna linija, snažno iznad Hrvatske, nitko tko se razumije u viruse ne može se oteti dojmu da to ne može imati veze samo s određenim situacijama nepoštivanja mjera jer slične situacije barem prema spoznajama koje su postojale su bile i u drugim područjima u Hrvatskoj pa se ta brojka nije tako dizala. Naša razmišljanja su išla u smjeru da usporedimo uzorke, pokušat ćemo te sve analize brzo napraviti i vidjeti točno”, kaže Markotić.

“Mučilo nas je zbog čega je jedan dio ljudi završi s težim oblicima bolesti, dio se može staviti na priču oko količine virusa, puno su teže kliničke slike koje viđamo u bolnici, teške upale pluća, veliki broj smrtnih slučajeva, ne samo kod nas nego i u Europi. Mišljenja smo da sad moramo snažnije se usmjeriti na neke karakteristike virusa”, zaključila je.