Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba govori je za N1 o svemu što čini u ubrzanom organiziranju obnove glavnog grada stradalog u ovogodišnjem potresu.
Za obnovu Zagreba u sljedećoj godini iz gradskog proračuna 82 milijuna kuna. Voditeljicu je zanimalo da to komentira.
VEZANE VIJESTI
“Zagreb participira sa 20 posto tih sredstava (obnove), znači da tih 80 milijuna predstavlja 20 posto tog proračunskog dijela sredstava. Ponavljam, Fond se financira iz drugih izvora financiranja koje je ugovorilo Ministarstvo financija”, kazao je Vanđelić, navevši da Fond “već sad ima na dispoziciji i druge izvore”:
“Prvenstveno imate izvore koji dolaze iz EBRD-a, izvore iz Svjetske banke i ostale izvore”, nabrajao je, “donacije su također jedan od mogućih izvora.”
Rekao je da je dosadašnji način financiranja ugovaralo nadležno ministarstvo, da je on te ugovore vidio i da smatra da su vrlo dobro ugovoreni. Dalje je govorio o načinima kontrole raspolaganja tim ogromnim sredstvima:
“Zakon o obnovi je osigurao dva dodatna elementa u kontroli; jedan od njih je operativni koordinator koji će biti oči Fonda na terenu”, kazao je, spomenuvši i financijsko tehničku kontrolu, da bi potom naveo još dva izvora provjeravanja je li sve u redu:
#related-news_0
“Dodatno na to predvidjeli smo dodatne dvije kontrole, jedna je interna revizija, koja će imati i vanjsku reviziju u fondu, naravno uz državnu reviziju. A tu je i samostalna služba za prevenciju prevara koja je također normalan alat u privatnim kompanijama.”
Potonja služba, objasnio je, isto je ono što rade istraživački novinari, ali “ručno”. Odnosno:
“Fond će imati pristup bazama vlasnika kompanija, ljudima u upravama tvrtki (koje će raditi na obnovi zgrada), baze svojih zaposlenika, svih uključenih… Kad se sve te baze spoje kod sklapanja bilo kojeg ugovora, pokušat će se utvrditi postoje li sukobi interesa između sudionika ili povezanih osoba… Samostalna služba u takvim slučajevima trebala bi preporučiti nepotpisivanje ugovora, ponavljanje natječaja (putem javne nabave).”
“Ovdje govorimo o ogromnom budžetu, kroz period obnove to je preko 40 milijardi kuna, i ako na ovaj način uspijemo uštedjeti desetak posto, govorimo o uštedama od 4 mliijarde kuna, što je red veličine dva Pelješka mosta”, ilustrirao je.
#related-news_0
Rekao je da je u obnovi riječ o 80 posto privatnih zgrada, da zakon predviđa da je obnova javni interes i da je riječ o redovnom upravljanju zgradom, šo znači da je dovoljna većina suvlasnika u svojim dijelovima da se ide u obnovu zgrade. Rekao je da se ministarstvu već može slati zahtjev, a što se tiče rokova, kazao je da je u ministarstvu itekako svima jasno da vremena nema, da se čini sve kako bi se sustav organizirao što je prije moguće.
“Postoji napor. Znam da ljudima ništa nije dovoljno brzo, da je ljudima teško”, kazao je o ljudima kojima treba hitna obnova zgrada.
Dodao je da se sustav naprosto mora dobro organizirati jer je riječ o ogromnim sredstvima. Da će obnova potrajati, kazao je, postoji nekoliko objektivnih razloga:
“Mi nemamo resursa za napraviti obnovu u jednoj godini. Ukupni građevinski radovi u Hrvatskoj su reda veličine 18 milijardi, između 45 i 55 posto od toga je visokogradnja.
Znači, ako je građevinska industrija u Hrvatskoj spremna za devet milijardi kuna radova na visokogradnji godišnje, to je ograničenje:
#related-news_0
“Ako je trošak obnove 40 i nešto milijardi plus otprilike isti iznos koji bi privatnici trebali uložiti u sanaciju šteta, mi govorimo o tome da je nemoguće to napraviti u par godina.”
“Drugo, moramo biti duboko svjesni da ova obnova košta, da ćemo se morati zaduživati za obnovu. Financijski resursi koji dolaze, trebali bi pokrenuti Hrvatsku ekonomiju kroz povećanje obima radova i PDV-a, ali tu su i naša zaduženja”, dodao je.
Konačno je spomenuo i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti:
“Uplata iz tog fonda po mojim informacijama je upravo sjela ili bi trebala svaki čas sjesti. Riječ je o 683 milijuna eura, što je namijenjeno da utrošimo u 18 mjeseci. Budući su ta sredstva bespovratna, nisu trošak u budžetu Republike Hrvatske.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
