Zelena akcija: Novi Zakon o gospodarenju otpadom propušta unaprijediti sustav

Vijesti 09. pro. 202011:36 > 11:37
Podijeli:
Izvor: Tomislav Miletic/PIXSELL (ILUSTRACIJA)

Zelena akcija održala je u srijedu performans ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja čime su upozorili da novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je u javnoj raspravi propušta priliku za unaprijeđenje sustav gospodarenja otpadom.

“Ovaj zakon propušta priliku da u narednom desetljeću imamo puno bolji sustav gospodarenja otpadom, umjesto smanjenja i održivog gospodarenja, zakon potiče gomilanje i spaljivanje otpada uz dokazano velike ekonomske i ekološke štete”, kazao je Marko Košak, voditelj programa gospodarenje otpadom iz Zelene akcije.

Aktivisti te udruge u performansu su ispred ministarstva razvili su transparent “Zakon o gomilanju otada”, a Hošak je pozvao građane da se uključe u javnu raspravu koja traje do 13. prosinca jer u prijedlogu novog zakonu “ima puno manjkavosti”.

Zakon potiče stvaranje neekoloških regionalnih centara

Ističe da je jedan od ključnih nedostataka novog zakona to da uporaba otpada, poput spaljivanja u cementarama, ne treba biti definirana prostornim planom, iako lokacije postrojenja mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu života građana.

“Ukidanje obveze definiranja prostornim planom neprihvatljiv je pokušaj gušenja glasa građana kojima treba biti omogućena rasprava o obradi otpada u njihovom okruženju”, pojasnio je Košak.

Problem je i u tome što se zakonom potiče stvaranje mega-centara za odlaganje otpada poput Marišćine i Kaštijuna, koji su se pokazali neekološkima, rekao je.

“Prijedlogom zakona se nameće obveza gradovima i općinama da nužno moraju svoj miješani otpad koji nije recikliran i odvojen, predavati u megacentre za smeće. Taj se miješani otpad prevozi kilometrima do centara, smeće se na kraju pali”, kaže Košak.

S druge strane, u Zelenoj akciji smatraju da bi gradovi i općine trebali imati mogućnost da grade lokalna postrojenja za svoj vlastiti miješani otpad, da ga obrađuju na ekološki način, u sirovine, a ne spaljivanjima. Dodaju da će se provođenjem zakona u djelo, praksa izgradnje mega centara proširiti i na ostatak Hrvatske.

Minimalna zabrana jednokratnih plastičnih artikala

Košak ističe i da zakon, čije se odredbe usklađuju i sa direktivom Europske unije o jednokratnoj plastici, zabranjuje tek minimalan broj plastičnih artikala, dok za ostale proizvode nisu propisani ciljevi smanjena iz direktive. Dodaje da se u prijedlogu zakona ne zabranjuju niti najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača.

“Ispoštovan je tek minimum europskih direktiva, a upitno je hoće li se i taj minimum poštivati s obzirom na dosadašnju praksu nepoštivanja procedura i nesankcioniranja prekršitelja”, kazao je Košak.

Smatra i da predloženi način reguliranja cijena te komunalne usluge kroz fiksni i varijabilni dio računa, ostavlja velike mogućnosti da centri svojevoljno određuju postotak ta dva dijela računa, što bi građanima ostavilo manje mogućnosti da odgovornim odvajanjem otpada utječu na smanjenje cijene te komunalne usluge.

Osim što ne donosi dovoljno mjera za unaprjeđenje sustava, prijedlog zakona degradira i pojedine postojeće pozitivne odredbe, pa se cilj recikliranja od 60 posto do 2022. godine, koji je propisan važećim Planom gospodarenja otpadom, zamjenjuje se slabijim ciljem od 55 posto do 2025. godine, kažu iz Zelene akcije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.