Nakon prvog lockdowna hospitalizirano gotovo 25 posto više ovisnika

Vijesti 08. pro. 202014:34 > 14:38
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Ovisnici u okolnostima epidemije nisu ostali bez zdravstvene skrbi, poručili su u utorak sudionici okruglog stolu o prevenciji ovisnosti istaknuvši da je pandemija donijela specifične obrasce ovisničkog ponašanja, a nakon prvog lockdowna porastao je broj hospitalizacija.

Istaknuto je to u utorak na okruglom stolu koji su povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti organizirale Klinika za psihijatriju Vrapče i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba. Govoreći o tome zašto se povećava konzumacija opijata u vrijeme koronavirusa, stručnjaci za prevenciju i liječenje raznih vrsta ovisnosti, od alkoholizma, opojnih droga te kockanja i klađenja, istaknuli su kako očekuju da će bolesti ovisnosti u budućnosti imati značajno mjesto u broju pacijenata koji traže liječenje i pomoć.

Pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić istaknuo je kako je se “epidemija ovisnosti, križa s epidemojom covida-19”.

Ćelić: Do 25 posto više zahtjeva za hospitalizaciju zbog uporabe stimulansa nakon prvog lockdowna

Ćelić je ustvrdio i da je epidemija donijela specifične obrasce ovisničkog ponašanja. Naglasio je da se u lockdownu povećano konzumirala marihuana, alkohol, sedativi i opijati, a opuštanjem mjera rasla je uporaba stimulansa, što je dovelo i do povećanog broja zahtjeva za hospitalizaciju.

Posljedično tome, u Klinici za psihijatriju Vrapče u kolovozu, rujnu i listopadu povećan je broj hospitalizacija zbog problematične konzumacije stimulansa za 20 do 25 posto, ustvrdio je Ćelilć.

Osvrnušvi se na zdravstvenu skrb za ovisnike od početka epidemije, kazao je kako je tijekom ožujka i travnja u svim zdravstvenim ustanovama značajno pao broj hospitalizacija pa tako i u Klinici za psihijatriju Vrapče jer su zaprimana samo hitna psihijatrijska stanja.

Međutim, radi pružanja podrške nehitnim pacijentima, u Klinici za psihijatriju Vrapče razvijeni su novi, online oblici pomoći. Tako je u ožujku ustrojen prvi telepsihijatrijski centar u Hrvatskoj, a za sve one kojima nije bilo nužno bolničko liječenje, omogućena je online terapijska intervencija (dnevna bolnice, intermitentni tretmani, psihoedukacija).

Voditeljica Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Mirjana Orban istaknula je kako u nijednom trenutku od početka pandemije ovisnici nisu ostali bez zdravstvene skrbi pa su za vrijeme lockdowna razvili online alate pomoći.

Međutim istaknula je kako su, unatoč dobrom funkcioniranju online sustava podrške, testovi urina kod jednog dijela ovisnika koji su bili stabilni i u apstineciji, nakon lockdowna otkrili konzumaciju marihuane i drugih opojnih sredstava. Također, naglasila je kako jedan dio nestabilnih ovisnika, zbog zauzetosti liječnika primarne zdravstvene zaštite, nema toliki pritisak dolaska na kontrolu, pa će biti veliki izazov pokupiti natrag ovisnike u sustav.

Očekuje se progresija bolesti pacijenata koji se liječe od alkoholizma

Voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice “Sv. Ivan” Anto Orešković istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji oko 200 tisuća liječenih alkoholičara, a da se prosječno u toj bolnici godišnje liječi oko tisuću pacijenata od alkoholizma, što je brojka koja je slična i u drugim ustanovama u Hrvatskoj.

Međutim, ove godine do studenoga, u bolnici je hospitalizirano već 800 pacijenata zbog alkoholizma, uz stotinjak onih koji su u dnevnoj bolnici.

“Kod aktivnih pacijenata koji se liječe od alkoholizma, očekuje se progresiju bolesti”, ocijenio je Orešković dodavši da je neizvjesno što će pandemija donijeti općoj populaciji.

Nadalje, dodaje kako je u društvu u vrijeme epidemije primijećena povećana konzumacija alkohola, što je bilo vidljivo u ožujku i travnju kada su ljudi masovno kupovali zalihe alkoholnih pića, ali i među mladima kroz fenomen ispijanja alkohola u društvu vršnjaka, poput okupljanja ispred HNK u Zagrebu, ili kao što se inače događa, u noćnim klubovima.

“Postavlja se pitanje što očekivati kada pandemija završi. To je nepoznanica, mi ne znamo da li će posljedica epidemije biti depresija, ne znamo što će se događati ali moramo raditi na tome da se pripremimo na sve”, poručio je Orešković.

Ovisnost je zarazna bolest duše

Luka Mršić iz Klinike za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice Zagreb koji se bavi liječenjem ovisnika o klađenju i kocki istaknuo je da svaka ovisnost definirana kao zarazna bolest duše. “Vanjski uvjetovane krize, poput koronakrize, samo dodatno povećavaju unutrašnje krize u ljudima. Kako se društvo raspada, tako se raspadaju naši ovisnici”, poručio je istaknuvši da i u normalnim okolnostima, postoji slaba sustavna podrška bihevioralnim ovisnicima – kockarima i kladioničarima.

“Imamo ogromnu količinu populacije u društvu koja je nezbrinuta, covid nije pojačao destrukciju bihevioralnih ovisnosti kockanja i klađenja, nego ih je tek otvorio i tek ćemo za godinu dana ili dvije shvatiti da će i taj ovisnik “umrijeti od covda”, poručio je Mršić.

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca, a poruka svih sudionika okruglog stola je kako niti jedna ovisnost nije rješenje problema te da bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo uvijek postoji drugi način. Potražiti psihološku pomoć u izazovnim vremenima u kojima se trenutno nalazimo jest najbolje prevencija potencijalnih ovisnosti, poručili su.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.