Kohorst za N1: Hrvatska je važan saveznik, a SAD su angažirane u regiji

Vijesti 29. lis 202019:14 > 19:17
Podijeli:
Izvor: N1

Uoči američkih predsjedničkih izbora, za Global Fokus, Ivana Dragičević razgovarala je o bilateralnim odnosima između Hrvatske i SAD-a s američkim veleposlanikom Robertom Kohorstom.

Kad ste dolazili u Hrvatsku, nitko to ni u najluđim snovima nije mogao zamisliti da ćemo doživjeti pandemiju. Kako se veleposlanstvo nosi s tim?

 Iza nas je čudnih devet mjeseci otkako je izbila pandemija, ali situacija u veleposlanstvu je dobra. Začudo, vrlo smo aktivni u pogledu brojnih pitanja koja se odnose na partnerstvo između Hrvatske i SAD-a. U veleposlanstvu držimo fizički razmak, nosimo maske, radimo u dva tima kako bismo odvojili naše zaposlenike. Situacija je dobra, u veleposlanstvu su svi zdravi i otvoreni smo za poslovanje.

 Čekamo izbore u SAD-u. Odgledali smo prvu debatu, bili ste donekle kritični, kao i svi, jer je to bio vrlo težak meč, ako tako mogu reći. Imali smo i posljednju debatu. Gledali ste debatu, kakav je vaš dojam?

Prva debata doista je bila kaotična, možemo mi i bolje. Mislim da su oba kandidata bila mnogo bolja u posljednjoj debati. Odgovarali su na pitanja te iznijeli stavove i mislim da su Amerikancima pomogli odlučiti tko je bolji kandidat.

Kad govorimo o SAD-u, dakako, razgovarat ćemo o bilateralnim odnosima s Hrvatskom, ali i o ulozi SAD-a u regiji, posljednjih godina ljudi često govore o multipolarnom svijetu, o tome da je geopolitika opet u igri. Kad govore o ovoj regiji, kažu da SAD nije bio toliko uključen. Što biste rekli na to?

Djelomično imaju pravo, nismo bili toliko uključeni. Mislim da smo Hrvatsku uzeli zdravo za gotovo kao dobrog partnera, no to se promijenilo. U posljednje dvije godine Hrvatsku su posjetili visoki američki državni dužnosnici. Radimo na našim bilateralnim odnosima, neko smo ih vrijeme zanemarivali, ali mislim da se to sada promijenilo.

Ljudi često promatraju određenu zemlju i njezine politike kroz prizmu osobe koja joj je načelu, u ovom slučaju to je predsjednik Trump. No američka je politika uvijek bila jasna i na istoj liniji. To je bila poruka i prije 24 godine kada je delegacija na čelu s ministrom trgovine Brownom posjetila Dubrovnik. Nažalost, tada se dogodila ona strašna tragedija. Državni tajnik Pompeo tijekom svog posjeta poslao je istu poruku: da su vladavina prava, slobodno tržište i demokracija temeljne vrijednosti kojima se SAD vodi pri poslovanju i vanjskoj politici u veleposlanstvima diljem svijeta. Što mislite o situaciji u Hrvatskoj u pogledu vladavine prava i poslovanja?

Kao prvo, imamo zajedničke vrijednosti, što je najvažnije za svaki trajan odnos. Obje zemlje vjeruju u slobodu, blagostanje, mir i osobne slobode, što je veoma vrijedno. Hrvatska je stabilna država u važnom dijelu svijeta i sve više Amerikanaca ovdje može poslovati, no i dalje mora provesti neke reforme u pogledu pravosuđa, vladavine prava, birokracije… Ali Hrvatska radi na tome, optimističan sam da stvari idu u pravom smjeru. Treba upamtiti da SAD njeguje ove tekovine više od 200 godina. Napredujemo, nismo savršeni, ali svakoga smo dana sve bolji. I Hrvatska je svakog dana sve bolja, ali iza sebe ima tek 25 godina. Stoga čestitam Hrvatskoj na ostvarenom napretku i snažno potičem Vladu da nastavi s reformama što je brže moguće.

Politički ste imenovani veleposlanik, no došli ste ovamo s vrlo jasnim planom. Kad ste došli, rekli ste da želite učiniti nešto više u pogledu poslovanja, sektora energetike, ulaska u bezvizni režim i sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Pri kraju ste mandata i čujemo da je ostvaren značajan napredak u pogledu dvije vrlo važne teme: bezviznog režima i dvostrukog oporezivanja. Jeste li na kraju zadovoljni postignutim?

Vrlo sam ohrabren, ali nisam sasvim zadovoljan. Ostvarili smo velik napredak u pogledu viza i dvostrukog oporezivanja, vjerojatno i veći negoli sam mogao očekivati, sjajan napredak. No nisam sasvim zadovoljan jer još nismo dovršili taj posao. Dakle, vrlo je važno poduzimati korake, ali sada ne smijemo izgubiti fokus i moramo pojačati napore kako bismo dovršili oba ova projekta. Držim da ih možemo dovršiti u kratkom roku, no ne za mjesec-dva, malo će potrajati, osobito zbog pandemije, ali obje strane naporno i marljivo rade kako bi ostvarile ove ciljeve i to me veoma ohrabruje.

Mandat ste započeli vrlo oštrim kritikama na račun ruskog utjecaja, osobito u sektoru energetike u pogledu priče oko INA-e i MOL-a. Znamo koliki naglasak aktualna američka administracija stavlja na energetsku sigurnost, od Inicijative triju mora do toga da Europi želi ukazati na veliku važnost energetske politike. Jeste li sada zadovoljni LNG projektom i svime što je SAD ovdje stavljao na dnevni red?

SAD je poticao napore da se realizira LNG terminal na otoku Krku i Inicijativa triju mora. No to su zapravo europski projekti. Gotovo polovicu LNG terminala financira EU, a drugu Hrvatska. SAD projektu pruža određenu financijsku potporu i druge vrste pomoći. Projekt LNG terminala ima široku potporu, sjajno je što će biti ostvaren, trebao bi početi s radom u siječnju 2021. Glavna mi je zadaća bila potaknuti Hrvatsku da dovrši taj projekt. Vrlo sam zadovoljan što ima veliku vjerojatnost da se realizira. I Inicijativu triju mora podržava predsjednik Trump, a nedavno je i državni tajnik Pompeo izrazio potporu. No i to je europski projekt, SAD u njemu nema izravan financijski interes, no zdušno ga podržavamo. Američka razvojna financijska korporacija (DFC) uložila je više od milijardu dolara u Inicijativu triju mora da pomogne izgraditi energetsku sigurnost i infrastrukturne projekte. Dakle, snažno podupiremo oba projekta, ali to nisu naši projekti.

U pogledu financijskih obveza u multilateralnim forumima, organizacijama i inicijativama, znamo da je zaključak NATO-va summita u Walesu bio kako sve zemlje 2 % svog BDP-a moraju odvajati za obranu, predsjednik Trump saveznicima je čvrsto poručio da to moraju učiniti. Vojna suradnja između SAD-a i Hrvatske vrlo je snažna, možemo reći da u tom smislu imamo dobru suradnju. Kakav je odgovor hrvatske strane?

Kao što ste i rekli, naša je vojna suradnja već godinama vrlo snažna. Samo u posljednjih 10 godina hrvatskim smo vojnim snagama pomogli s opremom i obukom vrijednima više od 700 milijuna dolara. To je postalo pravo partnerstvo, mi pružamo financijsku potporu i obuku, a Hrvatska dobru potporu u mirovnim misijama diljem svijeta te u pogledu regionalne sigurnosti. Stoga ovo smatramo sjajnim partnerstvom. Nadamo se da će se i nastaviti, a imamo i razloga biti optimistični da će naša sjajna suradnja osigurati da ovdje svi budu sigurni.

Prvi natječaj za nabavu vojnih zrakoplova bio je na neki način katastrofa zbog onog što se zbilo s izraelskim zrakoplovima i američkim stavom prema tomu. Sada imamo novi natječaj, znamo da snažno zagovarate kupnju zrakoplova F-16 i smatrate da će to biti dobar posao za Hrvatsku. Dakako, državni tajnik Pompeo rekao je da je to suverena odluka svake države članice. Zašto mislite da će F-16 biti pravi odabir za Hrvatsku?

Dopustite da vas prvo ispravim, prvi natječaj ne smatram katastrofom. Iz toga smo nešto naučili, nitko nije izgubio novac niti je oštećen. Došlo je do nekih odgoda, ali proces je bio važan jer je pružen ispravan odgovor. Nije bilo jasnog dogovora o cijeni i uvjetima pa je sve odgođeno i ponovljeno. Ovoga je puta proces mnogo bolji, mislim da je prvi korak bio svojevrstan proces učenja, a u drugom će koraku Hrvatska donijeti bolju odluku. Dakako, potičemo Hrvatsku da kupi nove zrakoplove F-16, smatramo da je to najbolji borbeni zrakoplov na svijetu. U Europi je već više od 1000 zrakoplova F-16 pa ako Hrvatska uđe u taj klub, neće se raditi samo o zrakoplovu nego i partnerstvu te interoperabilnosti unutar NATO-a i Europe. No u konačnici smatramo da ćete dobiti najbolju vrijednost za novac. Cijena je jedna komponenta, ali dugoročna održivost, vrhunska oprema, partnerstvo s SAD-om i drugim zemljama koje su nabavile F-16 – sve je to dio paketa. Nadam se da će to biti uzeto u obzir pri razmatranju najbolje ponude. No vrijednost koju dobivate za novac važnija je od same cijene.

Proanalizirajmo malo posjet državnog tajnika Hrvatskoj. Što je bila najvažnija stvar kada ste dogovarali njegov posjet?

Prvi i najvažniji korak bio je Hrvatskoj dati do znanja da je u fokusu ove administracije, da nam je Hrvatska važan saveznik, što smo željeli i pokazati dolaskom državnog tajnika. Ima izuzetno bogat raspored, na svijetu je više stotina zemalja, a on može ih posjetiti samo nekolicinu. Ipak, došao je u Hrvatsku. Dakle, u fokusu nam je bilo da to pokažemo. Nama ostalima prepušta da razradimo pojedinosti, ali posjet je vrlo pozitivno okarakterizirao. Doista je uživao na ručku s ministrom vanjskih poslova i sastanku s premijerom. Sa suprugom je bio u obilasku Dubrovnika, koji je doduše bio kratak, ali kaže da mu je bilo fantastično i nada se da će se jednog dana vratiti. Doista mislim da se dotaknuo svih tema koje su važne za naše dvije zemlje i izrazio je veliku potporu našoj suradnji te se veseli što ćemo dovršiti neke od projekata.

No naša je javnost čula riječi premijera Plenkovića, neki to opisuju kao možda svojevrstan hladan tuš jer je spomenuo Kineze koji grade Pelješki most, a Hrvatska nije izrazila spremnost da se uključi u američku inicijativu u pogledu sigurnosti i digitalne infrastrukture, osobito 5G mreže. Kako je to nakon posjeta doživljeno u Washingtonu?

Pelješki most zapravo je građevinski projekt, zapravo se ne radi o kineskoj investiciji u Hrvatskoj, nego upravo o suprotnom: europski i hrvatski novac šalje se u Kinu, a Kinezi ovamo dovode vlastitu radnu snagu i građevni materijal. Dakle, kao što je državni tajnik rekao, pozdravljamo svako kinesko ulaganje, uz uvjet da se obavlja na transparentan i iskren način. Rado ćemo se natjecati sa svakom zemljom svijeta, ali uz jednake uvjete. Državni tajnik Hrvatsku i druge zemlje želi pozvati na oprez u pogledu njihove strateške infrastrukture. Treba se zapitati tko je uključen u priču te vjerujete li da će doista biti vaš partner i u teškim vremenima.

Kad govorimo o geopolitici, znamo da su Rusija, Kina i Turska važni igrači u ovoj regiji. Ali SAD zapravo nikada nije otišao odavde. Sjećamo se uloge SAD-a u okončanju ratova na Balkanu, 1995. i ’99. godine. Sada svjedočimo novim inicijativama predsjednika Trumpa u pogledu dogovora između Kosova i Srbije, a državni tajnik Pompeo rekao je da je SAD, dakako, zainteresiran za BiH s obzirom na to da je jedan od jamaca Daytonskog sporazuma. Što možemo očekivati u ovom razdoblju jer očekujemo izbore u BiH?

SAD nikada nije otišao iz ove regije, samo na nju nismo stavljali toliki naglasak kao što smo mogli. Tomu je dijelom razlog to što ovdje nije bilo nekih velikih problema. No s obzirom na to da se pojavilo više sukoba i problema, nastojimo ponovno utjecati na ovu regiju i pomoći joj da se neki od ovih problema riješe. Dakle, vidljivo je da je SAD prisutan i uključeniji. Doista želimo poticati Hrvatsku da nastavi biti lider u ovom dijelu svijeta i pomogne riješiti probleme koji i dalje postoje.

Govoreći o vodstvu, SAD je oduvijek snažno zagovarao spomenutu vladavinu prava u uvjetima slobodnoga tržišta, ali i vladavinu prava zemalja u kojima djeluju njegova veleposlanstva. Puno ste učinili u pogledu rodne neravnopravnosti, prava LGBT zajednice i sličnim temama. Jeste li zadovoljni stanjem ljudskih prava u Hrvatskoj?

Držim da Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu ljudskih prava, hrvatski zakoni i Ustav svakako promiču jednakost i pravdu. Ali kao i u mnogim zemljama, možete uvoditi kontinuirana poboljšanja i rješavati probleme koji i dalje postoje. Općenito gledano, držim da Hrvatska obavlja dobar posao u pogledu ljudskih prava, ali kao i svugdje, treba nastaviti raditi na tome kako bismo se pobrinuli da iskorijenimo svaku nepravdu.

Još jedna stvar koja je za vas bila vrlo važna, sjećam se da sam razgovarala s odgovornima za to u State Departmentu, pitanje je povrata imovine žrtava holokausta. Jeste li zadovoljni time?

Vraćanje imovine žrtava holokausta kontinuirani je proces. Posrijedi je vrlo složeno pitanje, veoma bolan dio europske povijesti. Nismo u potpunosti zadovoljni, željeli bismo da Hrvatska učini više. Trenutačno rade na tome, traju kontinuirani razgovori o načinima na koje se ovo pitanje može riješiti. Ali radi se o procesu koji će potrajati neko vrijeme te gajimo nadu da će Hrvatskoj to i dalje biti u fokusu te da će ispraviti golemu nepravdu nanesenu tim ljudima prije mnogo godina.

Što bi bilo ono što ste željeli ostvariti, ali niste uspjeli ili pak niste završili što ste namjeravali?

Rečeno mi je da je otok Krk prvi i glavni zadatak, što smo i realizirali. Drugi i treći bili su bezvizni režim i sporazum o oporezivanju, to nismo realizirali, ali proces je u tijeku. Tu je i poticanje Hrvatske da ispuni obvezu od 2 % u okviru NATO-a, što je Hrvatska i učinila. Dakle, učinjeno je mnogo toga. Držim da bi u fokusu sada trebao biti kontinuiran napredak poslovnog okruženja. Hrvatska je sigurna zemlja s obrazovanim stanovništvom, članica je EU-a i zemlja u kojoj treba poslovati više američkih tvrtki. Doista bih želio da poslovno okruženje bude povoljnije. S time na umu, ovdje posluje više od stotinu američkih tvrtki s ukupno 7000 zaposlenika i gotovo milijardu dolara investicijskog kapitala. Dakle, ohrabruje što imamo dobre temelje, no toga bi trebalo biti više. Isto tako, imamo snažnu trgovinsku razmjenu. Trgovinska razmjena između SAD-a i Hrvatske iznosi gotovo 2 milijarde dolara. Zanimljivo je što su uvoz i izvoz gotovo jednaki. Dakle, obje zemlje imaju koristi. Iako druge zemlje imaju značajnu trgovinsku razmjenu s Hrvatskom, ona je neuravnotežena, većinom se radi o uvozu u Hrvatsku, što znači mnogo manju vrijednost za hrvatsko gospodarstvo.

Kad odlazite iz Zagreba? Znate li?

Ne znam. Većina namještenika State Departmenta u određenoj zemlji ostaje tri godine, a zatim ide dalje. U siječnju 2021. bit će tri godine otkako sam ovdje. Očekujem da ću se u prvom tromjesečju iduće godine vratiti kući. Supruga i ja smo izuzetno uživali u ovom iskustvu. Hrvatska je predivno okruženje, sjajno je predstavljati moju zemlju, no vrijeme je za povratak. Želim s unukom igrati bejzbol, igrati se s unučicom i svakog dana biti s obitelji.

Rekli ste da Hrvatska svoje poslovno okruženje treba više otvoriti i, rekla bih, učiniti transparentnijim. Kada biste napustili diplomaciju i da vas angažiram kao konzultanta, što biste savjetovali da Hrvatska napokon promijeni? Znamo koliko prepreka i dalje imamo.

Uz sve što smo spomenuli o provođenju strukturnih promjena, Hrvatsku bih potaknuo da učini nešto što nije činila agresivno kao što je mogla – da promovira zemlju. Jedno je imati sjajno okruženje, no i ulagače morate upoznati s time. Mislim da Hrvatska može obaviti agresivniji posao i angažirati ljude koji će u Americi i drugim zemljama promovirati prednosti Hrvatske. Jer ljudi žele doći ovamo, ali katkad ne znaju što sve imate.

Koje bi to prednosti Hrvatska trebala promovirati?

Imate obrazovanu radnu snagu, sigurnu zemlju, dobar zemljopisni položaj, prolaz ste prema ostatku EU-a. Sve su to vrijedne stvari za mnoge kompanije i industrije, bilo da je riječ o proizvodnji ili uslugama. Dakle, imate temelje za dobro poslovanje, samo ljude morate upoznati s time.

Kad govorimo o promoviranju zemlje, jeste li zadovoljni imidžom SAD-a u Hrvatskoj i Europi?

Mislim da ljudi u Hrvatskoj i Europi prepoznaju da je SAD vodeća zemlja na svijetu koja zagovara mir, slobodu i jednakost. Imamo određene zajedničke vrijednosti pa je veoma lako imati dobar imidž. Posljednjih nekoliko godina više smo se fokusirali na ispravljanje nekih problema koji su u prošlosti postojali u SAD-u. SAD treba bolje trgovinske sporazume, neki od njih prema našem mišljenju nisu pošteni. Stoga nastojimo ispregovarati nove kako bi odnosi bili ravnopravniji, bilo da je riječ o Kini, Rusiji, EU-u… Želimo uravnotežen pristup jer je dugoročan partnerski odnos moguć ako je pošten za obje strane. Dakle, SAD želi stvarati odnose, samo moramo ponovno ispregovarati postojeće sporazume.

Je li SAD zainteresiran za ulaganje u sektor turizma? Znamo da je i to nešto na što ste stavljali naglasak.

Da, neke su američke tvrtke došle ovamo. Neke su se požalile da birokracija sve otežava. Neki od vaših zakona o nekretninama i imovinsko-pravna pitanja otežavaju i odugovlače stvari u usporedbi s onim što imamo u SAD-u. Dakle, postoje neke poteškoće u tom smislu, ali znam određen broj američkih tvrtki koje bi željele ulagati u Hrvatsku, samo će trebati neko vrijeme.

Korupcija?

Znate, kad govorimo o korupciji, sve se svodi na transparentnost. Htio bih da ovdašnje transakcije budu transparentnije, što će smanjiti korupciju. Korupcija do neke mjere postoji svugdje. U Hrvatskoj ima nešto korupcije, no to neće obeshrabriti ljude da ovdje investiraju. Ali svaka zemlja o korupciji treba voditi računa i kada je uoči, eliminirati.

Dakako, 3. studenoga sve će oči biti uprte u SAD. Ljudi uvijek nagađaju o tome koliko će se vanjska politika promijeniti. Vidjeli smo kako je Trumpova administracija djelovala glede trgovine, što je vrlo važno. Primjerice, još čekamo trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a. Dakako, ljude zanima i vanjska politika prema ovoj regiji. Mislite li da će se nešto korjenito promijeniti ako dođe do promjene vlasti?

Ako i dođe do promjene vlasti, ne mislim da će se američka politika prema Hrvatskoj radikalno promijeniti. Ni kad je Donald Trump postao predsjednik, nije došlo do radikalnog zaokreta u odnosima između Hrvatske i SAD-a. Ponavljam, ako postoje temeljne vrijednosti, detalje ćemo već razraditi. Možemo se razilaziti u politikama, koje jesu važne, ali nisu ključne. Ključno je pitanje vjerujemo li u iste temeljne vrijednosti života, slobode i potrage za srećom. A mislim da obje naše zemlje doista žele isto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.