Ekonomski analitičar Željko Ivanković u Dnevniku N1 komentirao je pripremu strateških dokumenata - Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
“Do sada je napravljeno već 150 strategija, što sektorskih, što cjelovitih. To je prva opasnost”, rekao je Željko Ivanković.
Druga je opasnost, kaže, način na koji se ona radi.
VEZANA VIJEST
“Mi smo zadnjih dana saznali da ona izgleda – od zla na gore.
Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku rekla je da je ona nije čitala, jer je strategija – na hrvatskom. Ako je ona nije čitala, tko je potpisao dokument koji je predan Vladi? U Svjetskoj banci samo jedna osoba od stručnjaka govori hrvatski. Dokument očigledno nije pisala Svjetska banka. Navodno je Ministarstvo regionalnog razvoja sklopilo o Strategiji ugovor sa Svjetskom bankom, a direktorica je nije pročitala. Stoji pitanje – tko je to pisao”, rekao je Ivanković.
Vi trebate pridobiti nekoga s kim ćete provoditi strategiju
Potom je predstavio svoju računicu o cijeni ove Strategije, prema dosad dostupnim podacima.
“Ja danas nisam mogao vjerovati. Dakle, ako je 200 kartica teksta unutra, to je oko 60.000 riječi, a kada se to podijeli s brojkom od 32 milijuna kuna, ispadne da svaka riječ košta 500 kuna, odnosno da svako slovo košta oko 100 kuna. Ako je strategija i veća, svako slovo košta 20 kuna.
Vozač Ubera radi za 20 kuna na sat, dostavljač pizze radi za 20 kuna na sat. Ako on treba s vama raditi na tome, neće htjeti, jer ste vi zaradili na razmaku tipkovnice 20 kuna. Dosadašnje razvojne strategije nisu uspjele jer nisu bile upućene ljudima da se s njima one provode”, rekao je Ivanković.
“Vi trebate pridobiti nekoga s kim ćete provoditi strategiju”, dodao je i kazao kako je ovo tobože stručan dokument koji ostaje na policama.
“Direktorica Svjetske banke kaže da strategija se ne bi trebala baviti samo gospodarskim rastom, nego učinkovitošću i stjecanjem povjerenja u institucije – a oni potpisuju sumnjivi dokument s takvim institucijama. Kako onda može reći da je cilj stjecanje povjerenja u institucije? Ona to nije čitala. Kako onda to može preporučiti?”, upitao je analitičar.
Naglasio je kako je problem i to što je strategija pisana za vrijeme prije koronavirusa, a da sada vrijede druga pravila.
“Strategija se piše tri godine. Prije Covida vrijedilo je da nam fali radne snage, a Covid je sve promijenio. Kako sada sve promijeniti bez javne rasprave? To sada ide u formalnu javnu raspravu, ali pitanje je kuda to sada zapravo ide”, rekao je Ivanković.
Što bi strategija trebala obuhvaćati
U strategiji stoji, kako piše Jutarnji list, da bi do 2030. stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi porasti sa 66,7 posto na 75 posto i biti veća od prosjeka EU. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije trebali bismo biti među 10 najboljih članica EU. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti sa sadašnjih 23,3 posto za 10 godina trebala bi pasti na manje od 15 posto, a stopa totalnog fertiliteta s 1,47 narasti na 1,60
BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći bi sa 65 posto, koliko je iznosio 2019., trebao narasti na 80 posto. Po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska bi sa 63 mjesta trebala skočiti među 40 najboljih zemalja. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj koji sad iznosi skromnih 0,97 posto BDP-a, do 2030. trebao bi znatno premašiti prosjek EU i popeti se na tri posto BDP-a.
Veliki skok trebao bi biti i u izvozu roba te usluga, i to sa sadašnjih 52,3 posto na 80 posto BDP-a. Također, Hrvatska bi s 29. mjesta (479 bodova) po PISA-i trebala do 2030. doseći prosjek zemalja OECD-a (487 bodova), a stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju narasti s 3,5 posto na čak 11,1 posto. Do kraja desetljeća trebali bismo živjeti u bitno zdravijem okolišu; emisije stakleničkih plinova trebale bi se s 0,22 tone smanjiti na 0,19 tona, dok bi udio obnovljivih izvora energije s 28,02 posto trebao narasti na 36,40.
Ovo su neki od ciljeva iz nacrta Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., “majke svih strategija” i glavne podloge za sve druge sektorske dokumente i povlačenje čak 22 milijarde eura iz fondova EU u idućem sedmogodišnjem razdoblju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
