Arhitekt Otto Barić koji je najavio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba, objasnio je za N1 da je komunalni sustav kralježnica grada, a da je to ono što u Zagrebu uopće ne funkcionira.
Barić je rekao da se na kandidaturu odlučio zbog stanja u kojem je Zagreb te je, kazao nam je, uvjeren da to najbolje može napraviti netko njegovog profila, u pogledu profesije i iskustva.
VEZANE VIJESTI
“Takav je predestiniran sjesti u tu fotelju i napraviti iskorak koji se nije dogodio zadnjih desetljeća, a to je da Zagreb postane jedan uljuđeni, građanski, srednjoeuropski glavni grad”, kazao je.
Prvo bi trebalo, kazao je, napraviti dubinsku analizu kojom bi se proučili problemi grada.
“Potpuno je jasno koji su problemi. Počinju od komunalnog sustava i njegovog funkcioniranja, od funkcioniranja vodovoda, kanalizacije, prometa do onoga što ljude sada najviše pogađa, a to je potpuno nepostojanje sustava rješavanja obnove Zagreba nakon potresa”, rekao je i dodao:
#related-news_0
“Komunalni sustav je kralježnica grada. Građani žive od toga da uživaju u funkcionirajućem komunalnom sustavu, to je bit grada. A mislim da je trenutačno interes gradonačelnika, odnosno ekipe koja vodi grad zadnjih godina, primarno u tome da sitne političke bodove love na poluprojektima, a ono što je bitno, ostavlja se u praznini.”
Rekao je da je on situiran čovjek i da kao rođeni Zagrepčanin želi gradu nešto vratiti, znanje koje je skupljao 40 godina. Naveo je školstvo, kulturu, niz socijalnih i socioloških problema za rješavanje, također i financije, ali se mnogo toga svodi na jednu od ključnih stvari:
“Konačno, grad funkcionira preko urbanizma. A urbanizam je postao nažalost jedna komercijalna kategorija, a izgubio se socijalni element.”
Rekao je da je on politički striktno u centru, da zapravo računa da bi bio prihvatljiv strankama od lijevog do desnog centra kao čovjek od struke puno više nego od politike:
#related-news_0
“Ekstremi me ne zanimaju.”
Na kraju je komentirao Zakon o obnovi Zagreba:
“Smatram da je zakon dorečen i relativno jasan. Ono što fali i najveći je problem, provedbene su odredbe, podzakonski akti. Uzmite bilo koji primjer, banalni primjer kao što je jedan dimnjak. Pao je u Donjem gradu, srušio je krov i sad se taj dimnjak, ta se rupa pokrila, krov se pokrio, a ljudi ne mogu priključiti bojlere na taj dimnjak, ne mogu dobiti dozvole.
Da vam sad netko kaže da postoji jasan plan kako rekonstruirati dimnjak u Zagrebu, taj bi vam lagao. Ne zna se treba li dozvola ili ne, kakva je dozvola ako treba, tko financira, može li se graditi tako da dimnjak postane i nosivi element zgrade…”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
