Johansson: Zaštita granica mora se osigurati da se ne ugrožavaju prava migranata

Vijesti 23. lis. 202012:35 > 13:19
Podijeli:
Izvor: N1

Nakon objave Danskog vijeća za izbjeglice o nehumanom tretmanu migranata na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson oštro je reagirala. U svojoj objavi na Twitteru Johansson je kazala kako izvješće Danskog vijeća za izbjeglice uzima kao dokaz prisilnog vraćanja i ponižavajućeg tretmana ljudi na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Tim povodom povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson našoj Ivani Dragičević dala je ekskluzivni intervju za N1 televiziju. 

Povjerenica se u razgovoru za N1 dotakla suradnje s hrvatskim vlastima u pogledu izbjeglica i migranata, kao i izvješća o postupanju s migrantima na granicama. 

“Vrlo smo tijesno surađivali s hrvatskom Vladom već neko vrijeme po ovom pitanju. Kako bismo osigurali da je zaštita granica osigurana na način da se ne ugrožavaju prava migranata i drugih osoba. To je nešto što moramo nastaviti činiti. Dogovorili smo se da ćemo uključiti i hrvatskog pravobranitelja i UNHCR u ovaj posao.

Hrvatska Vlada mora razviti dobar sustav praćenja, a mi iz Komisije također planiramo poslati i misiju na sam teren zajedno s hrvatskim tijelima vlasti kako bismo pomogli da se razriješi ovo pitanje jer moramo se uvjeriti i osigurati da ne zlostavljamo nikoga i zato sam vrlo zabrinuta zbog ovog izvješća”, kaže Johansson. 

VEZANE VIJESTI

Kazala je kako vrlo tijesno surađuju i kontaktiraju s hrvatskom Vladom i provode nadzor nad povredom ljudskih prava na granicama. “Prvo izvješće o trošenju novca dobili smo u 2018., a sada smo odlučili u prosincu prošle godine, dobit ćemo to izvješće kako bismo vidjeli kako se taj novac troši”, rekla je Johansson. 

Govoreći o vladavini prava, ističe kako je sigurna da je hrvatska Vlada složna da treba osigurati da ne zlorabimo prava na vanjskim granicama Europske unije. 

“Mi smo spremni pomoći hrvatskim tijelima vlasti da to i postignu. Bitno je da hrvatske vlasti istraže sva ta navodna nasilna vraćanja i zlostavljanja. Mislim da je bitno i za budućnost da razgovaramo o paktu o migracijama i azilu, a on uključuje mehanizam da sve države članice moraju imati neovisne sustave praćenja kako bi osigurale da se prisilna vraćanja ne događaju na našim vanjskim granicama”, govori Johansson. 

Neovisan mehanizam praćenja stanja

“Moram zapravo reći da se to može organizirati na različite načine, ali to mora biti neovisno praćenje. Tim mehanizmom ne smije upravljati Vlada koja bi tako pratila samog sebe. To mora biti neovisan mehanizam praćenja”, kaže Johansson. 

“Dakle, agencije za zaštitu temeljnih ljudskih prava bi zapravo trebale pomoći državama članicama da uspostave takve neovisne mehanizme praćenja. Hrvatska već radi na tome, ali mora učiniti i više”, dodaje. 

Povjerenica ističe kako je bitno da nemamo nekažnjivost u ovakvim slučajevima. 

“Mislim da se ovdje radi o vladavini prava, o temeljnim pravima i za mene je ovo razlog zašto mi jesmo europski. Jer branimo svoje vrijednosti, branimo ugovor, branimo temeljna prava. To je zapravo srž Europske unije”, rekla je Johansson. 

Pakt o migracijama i azilu

Migracije su stavile novi pakt na stol – pakt o migracijama i azilu koji je vrlo konstruktivno prihvaćen od strane država članica, govori povjerenica. 

“Tako da se ja sada radujem pregovorima s državama članicama, a mislim da je što se tiče migracija vrlo bitno ponovno izgraditi povjerenje među državama članicama i upravljati migracijama zajedno. Mi moramo štititi svoje granice, ali moramo štititi i temeljna prava”, kazala je. 

Ako se usvoji njen pakt, kaže Johansson, imat ćemo humaniji pristup, više solidarnosti i migracije kojima ćemo upravljati na uređeni nalčin. 

“Trebamo također raditi razliku između onoga koji mogu ostati i koji mogu biti prihvaćeni u našem društvu i onih koji su nezakonito ušli i koje se moraju vratiti u svoje države”, dodaje. 

Humanost na granicama

Kaže kako je u pitanju postupanja na granicama Komisija spremna pomoći i pružiti potporu. 

“Jučer smo imali taj sastanak, ali ne radi se ovdje samo o upravljanju granicama nego i o upravljanjumigracijama te uspostavljanju valjanih postupaka i valjanih sustava prihvatnih centara kako ljudi ne bi živjeli u neprihvatljivim uvjetima.

Moramo i pomoći državama na Zapadnom Balkanu u pogledu vraćanja tih ljudi. Dakle, govorimo o velikom paketu pomoći koji smo spremni pružiti i to zajedno s našim balkanskim partnerima. Bitno je da i oni odrede prioritete i da stave na to vrh svojih prioriteta jer one moraju upravljati migracijama i mi moramo pomoći njima da upravljaju tim migracijama na način koji je više usklađen s pravnom stečevinom Eu”, rekla je Johannson. 

Suradnja s tijelima vlasti i nevladinim organizacijama također je bitna, tvrdi povjerenica. 

“Očito je da trebamo nastavljati razvijati postupke upravljanja granicama kako bismo se uvjerili da nema nikakvog zlostavljanja”, kazala je. 

Kako spriječiti radikalizaciju?

Osvrnula se kratko i na pitanje radikalizacije i govora mržnje na društvenim mrežama. 

“Države članice moraju učiniti mnogo toga kada je riječ o sprečavanju radkalizacije. Naravno, uključenje u društvo je bitno, no bitno je izbjegavati i nove praznine među ljudima osobito sada kada smo suočeni s ekonomskom krizom tijekom pandemije, ali bitno je i pratiti i pomoći u borbi s lažnim vijestima i raznim narativima koji se javljaju u medijima i koji koriste primjerice situaciju s covidom kako bi zapravo usadili mržnju u ljude”, govori povjerenica. 

Johansson u zaključku tvrdi kako radikalizaciju treba spriječiti na mnogo različitih načina i kako treba uključiti sve one koji rade u školama, socijalne radnike, policijske službenike te sve ostale ljude u taj posao. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.