Hrvatski učenici postigli odličan rezultat na PISA testu globalne kompetencije

Vijesti 22. lis. 202011:25 > 11:34
Podijeli:
Izvor: Natalia KOLESNIKOVA / AFP

Globalne kompetencije ispitivane su kao skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih učenicima za skladan život u multikulturnim društvima, uspjeh na promjenjivom tržištu rada, učinkovito i odgovorno korištenje medijskih platformi te podržavanje ciljeva održivog razvoja.

Današnjom objavom rezultata globalnih kompetencija učenika zaokružen je sedmi ciklus OECD-ova istraživanja PISA 2018, u kojem je u proljeće 2018. sudjelovalo 6.609 hrvatskih petnaestogodišnjaka iz 179 srednjih i 4 osnovne škole.

Uz čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost, čiji su rezultati objavljeni u prosincu 2019., kao dodatna inovativna domena, u koju su se zemlje mogle proizvoljno uključiti, ispitivale su se globalne kompetencije. Hrvatska se u odnosu na ostalih 27 zemalja sudionica smjestila na visoko osmo mjesto u ukupnom poretku, pri čemu su hrvatski učenici ostvarili 506 bodova što je značajno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda.

Kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima

Najvišu, petu razinu postignuća, koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2% hrvatskih učenika, što je u skladu s prosjekom svih ispitanika (4,3%). S druge strane, osnovnu, drugu razinu globalnih kompetencija nije dostiglo 33,3% hrvatskih učenika što je osjetno manje od prosjeka svih učenika koji su sudjelovali u istraživanju (49%).

Riječ je o učenicima koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima.

„Iako su naši učenici ostvarili natprosječne rezultate, jasno je kako postoji velik prostor za napredak, kako po pitanju globalnih kompetencija, tako i u drugim domenama PISA istraživanja. Uvođenjem nacionalnih ispita, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, Hrvatska će raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju“, istaknula je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić te dodala: „Objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u najvažnijim dijelovima obrazovnih ciklusa omogućit će učenicima, roditeljima i cjelokupnom obrazovnom sustavu povratnu informaciju o kvaliteti usvojenih znanja i vještina koje bi učenici trebali steći tijekom određenog obrazovnog ciklusa.

Povratna informacija osigurat će nam mogućnost brze reakcije i uvođenja mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenucima za naše učenike.“

Djevojčice postigle bolje rezultate

Postignuti rezultati hrvatskih učenika ukazuju da su značajno bolje rezultate postigle djevojčice (8 bodova više od dječaka), učenici gimnazijskih programa (574 boda odnosno 146 boda više od učenika obrtničkih strukovnih programa), učenici koji pohađaju škole u većim gradovima te učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.

Od 27 zemalja sudionica najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (576 bodova), Kanada (554 boda), Hong Kong (542 boda) te Ujedinjeno Kraljevstvo (534 boda) dok su najlošije rezultate ostvarili Filipini (371 bod), Maroko (402 boda) te Kazahstan i Indonezija (408 bodova).

Osim sudjelovanja u testu globalnih kompetencija, hrvatski učenici, njihovi roditelji i ravnatelji škola popunili su i dodatni upitnik kojim se ispituju stavovi te kontekstualni čimbenici koji mogu imati utjecaj na postignuća učenika u području globalnih kompetencija, kojem je pristupilo 66 od 79 zemalja sudionica PISA 2018 istraživanja.

Osvještenost o migracijama

Hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba kao i veći stupanj samoučinkovitosti, pri čemu značajno veću osviještenost i samoučinkovitost iskazuju učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.

Roditelji hrvatskih učenika također su izrazili veću razinu osviještenosti o globalnim problemima u usporedbi s prosječnim rezultatom 14 zemalja koje su popunjavale i upitnik za roditelje. Nadalje, hrvatski su učenici iskazali prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura te niži stupanj razumijevanja različitih perspektiva. Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek zemalja OECD-a.

Djevojčice govore više stranih jezika

Više od 90% hrvatskih učenika izjavilo je govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68%, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika.

Hrvatski su učenici u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a u manjoj mjeri spremni na poduzimanje aktivnosti vezanih uz lokalne i globalne probleme te značajno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika. Prema procjenama ravnatelja, teme vezane uz globalne probleme i međukulturno učenje manje su uključene u školske i nastavne kurikule u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a.