Hrvatska poljoprivreda: Prevelika birokratizacija, premalo mladih

Vijesti 16. lis 202013:59 > 14:02
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online konferenciju za medije na kojoj su zastupnice Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i Ruža Tomašić (HKS, EKR) govorile o planovima za održiviju, otporniju i fleksibilniju poljoprivrednu politiku EU-a o kojima će se raspravljati i glasati na predstojećoj plenarnoj sjednici. Njihov malteški kolega Alex Agius Saliba (S&D) osvrnuo se pak na drugu veliku temu dnevnoga reda plenarnog zasjedanja: Propis o digitalnim uslugama i postavljanju temelja za veća prava potrošača na internetu.

Naše eurozastupnice Sunčana Glavak i Ruža Tomašić istaknule su neke od problema s kojima se susreće hrvatska poljoprivreda – prevelika birokratizacija, činjenica da je populacija koja se bavi poljoprivredom sve starija (prosjek je oko 65 godina) te visoka ovisnost Hrvatske o uvozu.

Glavak (HDZ, EPP) je istaknula je kako će zastupnici raspravljati i izjašnjavati se o tri izvješća iz područja poljoprivredne politike EU-a: strateškim planovima koje izrađuju države članice, financiranju i upravljanju, te zajedničkoj organizaciji tržišta.

“Zabrinjavajuća je činjenica o dobi naših poljoprivrednika koja je 65 godina ili više, trebamo voditi računa o tome i u strateškom smislu. Želimo zaštititi ruralna područja, milijune OPG-ova koji održavaju na životu ruralne zajednice i osiguravaju radna mjesta. Tu se posebno referiramo na mlade za koje želimo da ostanu u ruralnim područjima. Jednako tako, želimo zadržati što veću proizvodnju visokokvalitetne hrane te stvarati održiviju poljoprivredu“, rekla je Glavak.

Glavak: Potrebno zaštititi milijune OPG-ova u čitavoj Europi

Ona veliki naglasak stavlja na povezivanje demografskog problema Hrvatske s poljoprivrednom i ruralnim sektorom. “Poljoprivredni sektor u EU-u je snažan i održiv, treba zaštititi milijune OPG-ova u čitavoj Europi jer to potiče kako održavanje ruralnih mjesta, tako i poslova” dodala je Glavak.

Također kao krucijalnu ističe činjenicu da se što više proizvodnje hrane zadrži u Hrvatskoj, i to visokokvalitetne hrane, a želi i što manje birokracije za poljoprivrednike. Upitana što pod time točno misli, Glavak je pojasnila kako se poljoprivrednici u Hrvatskoj često žale na preveliku birokratizaciju u polju europskih projekata i njihova provođenja. “Ne treba nam previše zabrana i regulativa, već stvaranje poticajnog okruženja”, ističe.

Izvor : Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

“Borit ćemo se a što manje birokracije za poljoprivrednike“, poručila je Glavak, a istaknula je i kako želi da se povećaju sredstva za poljoprivrednike. Hrvatska bi tako mogla računati na gotovo pet milijardi eura za sufinanciranje poljoprivrede i ruralnog razvoja. “Najviše stope su trebale biti postavljene na 70 posto, a konačni ishod pregovora je utvrđivanje stope od 85 posto za nerazvijene regije”, također je istaknula.

“Podsjetila je da se 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane te da je i u tom kontekstu važno dati potporu poljoprivrednicima, ali i svim radnicima u prehrambenom sustavu. Upozorila je međutim i na zabrinjavajuće podatke prema kojima se na godišnjoj razini u EU-u baci čak 88 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi.

Glavak zaključuje kako bi ZPP (zajednička poljoprivredna politika) trebao mlade motivirati na bavljenje proizvodnjom. “Očekujemo da u potporama posebno veliku važnost ima ekološka proizvodnja, mislim da hrvatska tu ima veliku prednost u odnosu na druge zemlje. Nužno je pojednostavljenje niza mjera unutar ZPP-a”, ističe.

Tomašić: Uspostaviti mjere u slučaju poremećaja tržišta

Tomašić (HKS, EKR) rekla je kako je nedovoljna generacijska obnova jedan od najvećih izazova s kojima se suočava sektor poljoprivrede u EU-u te da se broj poljoprivrednika u Uniji stalno smanjuje.

Ona ističe kako treba poticati tehnološke inovacije koje mogu biti pokretač promjena na tržištima rada u poljoprivredi, ali s druge strane navodi kako je to potencijalno veliki problem za hrvatsku poljoprivredu, pogotovo ako na umu imamo prosječnu dob poljoprivrednika. “Tehnološke inovacije su pokretač, a mnoga gospodarstva nisu dovoljno pripremljena za tehnološke inovacije”, ističe.

Dalje navodi kako Europska unija ne bi trebala dobiti Zakon o minimalnoj plaći, već da bi to trebalo spustiti na razinu svake države članice. “Ako je negdje minimalna plaća 2.000 eura, to u nekim drugim državama ne može biti. To Hrvatska mora regulirati, ali u suglasnosti s radnicima, sindikatima, poslodavcima”, dodala je.

Izvor : Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda – među ostalim – obuhvaća pitanje javnih intervencija i potpora za privatno skladištenje, izvanredne mjere u slučaju tržišnih poremećaja, izvozne subvencije i tržišne standarde. “Meni je najvažnije bilo da se uspostave mjere u slučaju poremećaja tržišta. Dakle, potrebno je omogućiti brzu provedbu mjera koje su prilagođene za svaku posebnu situaciju, sektor, sezonu te imaju vrijeme trajanja. Kao na primjer sada s koronakrizom.”

Agius Salliba: Digitalne platforme danas ključne za poslovanje i svakodnevicu

Alex Agius Salliba (S&D, Malta) istaknuo je da prijedlog o boljem funkcioniranju zajedničkog tržišta i zaštiti potrošača na internetu – o kojem će se idući tjedan izjašnjavati svi zastupnici – obuhvaća preporuke o privatnosti, transparentnosti, sigurnosti proizvoda te učinkovitoj primjeni novih pravila.

Rekao je kako je postojeća zakonska regulativa zastarjela budući da se donosila prije dva desetljeća, u doba kada su neki od današnjih internetskih divova bili tek u povojima, a mnogi nisu niti postojali. On upravo digitalne platforme vidi kao ključne; njih je potrebno regulirati kako bi se uhvatili u koštac raznim problemima, poput onih okolišnih.

Izvor : Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

“Digitalne platforme danas su ključne za poslovanje i svakodnevicu te stoga trebamo nova suvremena pravila. One će samo nastaviti rasti i moramo se uhvatiti u koštac s novim stvarnostima”, zaključio je. Dodao je kako EU planira postati uzor za oblikovanje digitalne ekonomije, ne samo na razini EU-a, već želi da se formira neki standard za digitalne platforme.

“Što se mijenja? Ovo su javne platforme koje mijenjaju naš život, a regulira ih zakonodavstvo staro 20 godina. To posljedično utječe na prava potrošača, a Europljani bi legislativu trebali pozdraviti jer se njome čuvaju naša prava kao potrošača”, zaključuje.

Uz digitalne usluge i zaštitu potrošača, te zajedničku poljoprivrednu politiku, na dnevnom redu plenarne sjednice od 19. do 23. listopada je i program rada Komisije za 2021. godinu, niz vanjskopolitičkih tema, te pitanje viznog reciprociteta sa Sjedinjenim Državama, zbog činjenice da za četiri EU članice – među kojima je i Hrvatska – još uvijek nije liberaliziran režim. Zbog epidemiološke situacije, plenarna sjednica održat će se na daljinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.