Psihijatrica: Nema "ali" kada govorimo o nasilju, ne smijemo spuštati ljestvicu

Vijesti 16. lis. 202008:48 > 08:55
Podijeli:
Izvor: Robert Anic/PIXSELL

Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, je u Novom danu s našom Mašenkom Vukadinović razgovarala o podržavanju nasilja, tj. terorističkog napada u ponedjeljak na Trgu svetoga Marka, kao i kakve će posljedice po naše društvo ostaviti ova pandemija.

Ovaj tjedan nas je šokirao pokušajem ubojstva na Markovom trgu. Dodatni šok su neke objave na društvenim mrežama gdje pojedinci pokušavaju opravdati nasilje. S druge strane, tzv. “novo normalno” donosi život s mnogim teškoćama i egzistencijalnim i psihološkim, a mnogi se boje onoga što tek slijedi. U javnozdravstvenoj smo krizi, a epidemiološke mjere otvaraju cijeli niz pitanja, poput vrijednosti ljudskih prava i životu s ograničenjima. Stoga smo jutros u Novom danu razgovarali s doc. dr. sc. Petranom Brečić, ravnateljicom Klinike za psihijatriju Vrapče.

Naše ponašanje složeno, posljedica više faktora

Opći je dojam da se raspoloženje u javnosti jako zaoštrilo i da tu postoji više različitih problema. Koji na žalost, ponekad eskaliraju i koji nisu zanemarivi. Na pitanje koliko atmosfera u društvu ili u skupini ljudi mogu utjecati na pojedinca da ide u neki destruktivni pohod kao što se dogodilo u ponedjeljak, Brečić odgovara kako je naše ponašanje složeno:

VEZANE VIJESTI

“Naše ponašanje je vrlo složeno i ono nikada ne može biti posljedica jednog faktora, ono se uvijek odnosi na našu unutrašnjost, složene odnose naše unutrašnjosti i onoga što jesmo u pogledu nas i naše okolice. Ne možemo nagađati motive akta u ponedjeljak jer ih ne znamo, možda se pokaže da je postojala neka psihopatologija ili ne, činjenica je da se dogodilo jedno brutalno djelo.”

“Nas psihijatre muči kako smo mi to kao društvo prihvatili, na način da smo našli opravdanje za takav nasilan, brutalan čin. Često čujemo onu rečenicu “Dogodio se zločin, ali”. Nema “ali” kada govorimo o nasilju”, jasna je Brečić i ističe kako se time otvaraju vrata toleranciji na agresivno ponašanje.

“Kada govorimo nešto u javnom prostoru, mi formiramo javno mijenje i slušaju nas mnogi ljudi koji su u sličnoj situaciji, na rubu egzistencijalnog minimuma i nemaju – prema svoj osjećaju – što izgubiti i mi jako dobro znam da se u ovakvim slučajevima često javljaju repetitivna ponašanja”, dodaje.

Moramo paziti kakve poruke šaljemo

“Nalazimo se u krizi gdje se svakodnevno moramo prilagođavati jednom režimu života, nemamo više rutinu. Rutina naprosto štiti od neizvjesnosti, ništa nam nije izvjesno, a posebno nam je neizvjesna naša budućnost iz naše individualne perspektive, kako ćemo mi preživjeti ovu krizu, hoćemo li izgubiti posao, kako ćemo prehraniti obitelj… Mi se stalno prilagođavamo i u duljem trajanju tih situacija možemo razvijati različite psihičke probleme, ali i frustraciju. Svaka nekontrolirana izjava može biti zapaljiva i to ne želimo”, ističe Brečić.

“Ovi ljudi koji šire mržnju, sigurna sam da ne bi pucali, ali dolazimo do toga da ćemo jako spustiti ljestvicu za frustraciju”, upozorava.

Zaključuje kako ju posebno brine budućnost, kako će se ova kriza odraziti na psihičko zdravlje društva.

“Trajanje krize iscrpljuje naše adaptacijske mehanizme, umara nas. Kako vrijeme bude teklo, kriza će se s jedne generalne razine spuštati na individualnu razinu – ljudi će izgubiti posao, financijska sredstva, morat će mijenjati planove. Tu očekujemo da će naprosto biti veća incidencija psihičkih poremećaja, prvenstveno depresija i anksioznih poremećaja”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.