Izmjene Zakona o kreditnim institucijama podijelile saborsku oporbu

Vijesti 07. lis. 202013:34 > 13:35
Podijeli:
Izvor: (ilustracija)

Izmjene Zakona o kreditnim institucijama podijelile su u srijedu saborsku oporbu, dok jedni naglašavaju da će njima dovesti u red financijske institucije kako buduće krize ne bi više išle na terete poreznih obveznika drugi navode da su se propustilo regulirati bitna pitanja za građane.

Zakonskim izmjenama zapravo se pokušava dovesti u red financijske institucije, kazao je Boris Lalovac (SDP).

Pojasnio je da je nakon krize 2008. kada su banke u Americi i Europi doživjele potpuni kolaps Europa odlučila regulirati financijske institucije kako u budućnosti propast banaka više ne bi išao na teret poreznih obveznika.

„Devedeset posto banaka u Hrvatskoj je u stranom vlasništvu, znači matice su u Italiji, u Austriji i u drugim zemljama i od 410 milijardi kuna njihove imovine sada će Europska središnja banka direktno monitorirati i nadgledati oko 330 milijardi aktive”, kazao je Lalovac i najavio podršku zakonskim izmjenama.

Time će, dodao je, onemogućiti prelijevanje poremećaja iz jedne zemlje u drugu kada se dogodi nekoj matici banci.

Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) kazala je da njezin klub ne može podržati zakonski prijedlog jer su se propustile popraviti odredbe koje se najviše tiču hrvatskih građana, one vezane za prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja.

Sve najveće agencije za naplatu dugova u vlasništvu su stranih tvrtki, taj profit se seli u Nizozemsku, Njemačku i Češku , to je industrija koja „parazitira na dugovima hrvatski tvrtki i građana, kazala je i upitala zašto država ne bi građanima, koji ne mogu platiti dug, omogućila da otkupe dug za 30 posto vrijednosti za koliko ga banke prodaju agencijama.

Dodala je i da se propustilo regulirati da banke ne smiju povećavati ugovorene naknade tijekom trajanja ugovornog odnosa. ”Ne trebamo spašavati bake već stvoriti okvir za spašavanje građana”, istaknula je Benčić.

Predložene zakonske izmjene ne podržava ni Klub Domovinskog pokreta čiji je predsjednik Miroslav Škoro ocijenio da je to kao „još jedno srljanje u maglu u kojoj gospodarski nepripremljeni ulazimo u fazu u kojoj ćemo morat preuzimati odgovornost za krize koje se budu događale zbog neodgovornog ponašanja stranih banaka”.

I Zvonimir Troskot navodi da Hrvatska nije ekonomski ni strukturno spremna za ulazak u eurozonu i da zato ne mogu podržati predložene zakonske izmjene.

Grozdana Perić (HDZ) naglasila je da za razliku od krize 2008. sada će Hrvatska moći regulativom zaštiti građane, banke i gospodarstvo u slučaju mogućih šokova.

Izmjenama Zakon o kreditnim institucijama nastavlja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne aktivnosti te odnosno smanjivanja opterećenja manjih banaka te poboljšanje kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva odnosno infrastrukturnih projekata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.