Kako provjeravati i kako kažnjavati eventualne prevare proizvođača mesa?

Vijesti 15. ruj. 202012:47 > 12:48
Podijeli:
Izvor: N1

Povodom objave organizacije EU inspektora mesa da u EU-u u preradu ide i meso upitne zdravstvene ispravnosti, eurozastupnica Biljana Borzan kaže da 'kazne moraju biti odvraćajuće da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prevare s hranom manja od zarade ostvarene prevarom'.

Zvonko Širjan iz Odbora za tovno govedarstvo Hrvatske poljoprivredne komore rekao je za N1 da spomenuti izvještaj, objavljen izvorno u Guardianu, a u međuvremenu prenesen u EU Observeru, nije još pročitao.

VEZANE VIJESTI

“Sumnjam da bi to dopustili naši inspektori koji rade na procesnoj kontroli mesa proizvođača”, kazao je, te je vijest prokomentirao i kroz prizmu onoga o čemu je nedavno govorio kao gost N1:

“U tim državama odakle se to meso uvozi, ono je daleko skuplje. To znači da su to ili dampinške cijene ili se to meso deklarira jedno, a zapravo se uvozi lošije i nekvalitetnije.”

On zato poziva inspekcije u Hrvatskoj da obrate pažnju na dotični istup European Working Community for Food Inspection and Consumer Protection (EFWFC).

“Jer nevjerojatno je da kvalitetno meso kako se deklarira, dolazi po tako niskim cijenama. Pogotovo u preradi, koja je podložna raznim aditivima koji mijenjaju boje. Znate da su bili optuženi da su bojali tunu, kamoli da ne bi kobasice”, kazao je, u nekoliko navrata tijekom razgovora apelirajući na preventivno djelovanje inspekcija u Hrvatskoj po ovoj objavi.

VEZANE VIJESTI

Dodao je još jedan argument za takvo postupanje:

“Kod nas u Hrvatskoj u prerade skoro pa da uopće ne ide hrvatsko meso. Govorim o našim hrvatskim prerađevinama, u njih skoro uopće ne ide domaće meso. Većina prerađevina se radi od uvoznog mesa.”

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan komentirala nam je, pak, kao članica europarlamentarnog odbora za sigurnost hrane, da je sigurnost hrane apsolutni prioritet za zdravlje građana, te da “svaka tvrtka ili pojedinac koji odluče zaraditi nauštrb poštivanja pravila i propisa, ruše povjerenje u cijeli sektor i štete svim poštenim i odgovornim proizvođačima”.

VEZANE VIJESTI

Podsjetila je da je to bio razlog zašto je donesena nova EU regulativa o službenim kontrolama na europskoj, što uključuje, između ostalog i strože veterinarske i fitosanitarne standarde. Europska komisija dobiva šire ovlasti da, u slučaju kada država članica ne može garantirati sigurnost hrane proizvedene na svom teritoriju, objasnila je, zaustavi prodaju i transport rizične hrane iz te zemlje.

Ustvrdila je, međutim, da, za razliku od većine građana EU-a, stanovnici Hrvatske od prosinca 2019. ne uživaju veću razine sigurnosti hrane jer Republika Hrvatska nije poštovala rok primjene nove europske regulative.

“Donijeli smo nova pravila kako bi se na najmanju moguću razinu smanjio broj trovanja hranom i slične ugroze, te kako bi se kriminal u tom sektoru strože kažnjavao. No čini se da to kod nas nije problem jer hrvatski propisi još nisu usklađeni s regulativom, nije donesen novi zakon. Vlada je imala rok do kraja 2019. da to učini, a savjetovanje o novom zakonu je otvoreno tek u svibnju 2020. i nacrt zakona još nije niti upućen u Sabor”, kazala je Biljana Borzan.

VEZANE VIJESTI

Objasnila je da je jedna od novosti tih mjera pojačane kontrole onih proizvođača koji su ranije već uhvaćeni u kršenju propisa.

“Ako imate dvije farme jaja, od kojih je jedna više puta bila zatvarana i sankcionirana, a druga nikad nije imala problema, nije logično da inspekcije jednako kontroliraju obje. Regulativa propisuje da će države članice kod određivanja stupnja inspekcijskog nadzora procjenjivati i koliki je rizik da pojedini proizvođač vara potrošače oko svojstava, kvalitete, sastava i podrijetla hrane koju prodaje”, kazala nam je hrvatska europarlamentarka.

Dodala je da kažnjavanje sada s tom direktivom EU-a značajno kažnjava prevare s hranom, tako da se prijestupniku određuju kazne najmanje onolike koliko je iznosio nelegalno stečeni profit, pa i postotkom ukupne zarade:

“Kazne moraju biti odvraćajuće da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prevare s hranom manja od zarade ostvarene prevarom. Bilo je slučajeva u kojima se pokvarenim trgovcima isplatilo varati potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni. S obzirom na ležeran stav Vlade, čini se da u Hrvatskoj nema kriminala i prijevara s hranom.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.