Rovis: Zakon nam nije bio potreban da bismo pristupili obnovi javnih nekretnina

Vijesti 06. ruj. 202010:44 > 11:44
Podijeli:
Izvor: N1

O Zakonu o obnovi Zgareba u Točki na tjedan govorili su Vesna Blašković, koja je na Facebooku osnovala javnu platformu Potres u Zagrebu – Svi mi u centru i Ivica Rovis, pročelnik zavoda za prostorno uređenje Zagreba.

Kako su građani reagirali na Zakon o obnovi?

Blašković: Zadnje čitanje prošlo je malo ispod radara u našoj grupi, svi su jako zaokupljeni svojim problemima. Zanima ih kakav će Zakon u konačnici biti,, no jedno čitanje, drugo čitanje, to ljudima koji još uvijek nemaju toplu vodu, a danas-sutra niti grijanje ne znači previše.

VEZANE VIJESTI

Nije riječ o novcu, ovdje pričamo o tome da će država i grad pomoći građanima da poprave konstrukcijski dio svojih zgrada, a to su veliki i skupi poslovi. Novac se neće dodjeljivati. Prethodit će projekti i treba vidjeti hodogram svega toga. Možda je najvažnija stvar je li to nešto šo ćemo svi mi suvlasnici morati napraviti ili će nam to biti dano na volju.

Premijer se hvali kako su prihvatili jako puno primjedbi, a jesu li među njima i one koje ja Grad Zagreb imao na onaj prvi prijedlog Zakona?

Rovis: Vidi se da je učinjen veliki pomak prema naprijed, ali ne mogu reći da smo u cijelosti zadovoljni. Izvori financiranja trebali su biti navedeni na način da Grad Zagreb koji godišnje uplaćuje oko 850 milijuna kuna u Fond solidarnosti za manje razvijena tijela lokalne samouprave, da taj novac ostane u Gradu Zagrebu, tj. da Zagreb više ne uplaćuje u taj Fond solidarnosti nego jednostavno uplaćuje sam sebi za obnovu. Mislim da je došlo vrijeme da nakon 10 godina i ljudi pokažu solidarnost prema gradu. Grad će sukladno Zakonu svoj dio financirati iz proračunskih sredstava, to nije upitno.

#related-news_0

Međutim, Grad Zagreb je najviše stradao, njegova povijesna jezgra doživjela je najveće oštećenje, inzistirali smo da ta obnova ne bude samo konstruktivnog karaktera nego da se radi isključivo cjelovita obnova. Zavod upravo izrađuje program cjelovite obnove povijesne jezgre. Međutim, država i grad će i dalje financirati samo iznose za konstruktivnu obnovu. Ne zaboravimo da nam je obveza kroz 20-ak godina napustiti ovakve izbore energije kakve danas imamo i to je obveza koja proizlazi iz odredbe EU. Budimo svjesni da je 1.7. ove godine u našoj neposrednoj blizini-Beču donesena odluka da se nove građevine u trenutku gradnje ne smiju spojiti na plin kao izvor grijanja što je u skladu s rezolucijom i održivom i modernom gradnjom.

Što građani misle o socijalnom kriteriju u Zakonu kojim se građanima na minimalcu i koji nemaju značajnu imovinu u potpunosti financira obnova?

Blašković: Mora postojati socijalni kriterij, nitko to ne dovodi u pitanje. S druge strane, treba vidjeti koliko ljudi će zadovoljiti ove socijalne kriterije, koliko njih po članu kućanstva nema više od 4000 kuna. Ljudi se uvije pribojavaju svakog novog troška, već su pretrpjeli dosta velik udarac na budžet. Međutim, neki povrat novca se počeo događati. Dio novca kojim su se subvencionirali novi bojleri, kondenzacijski umjesto atmosferskih, taj je povrat ostvaren. Spominje se da bi se refundirao dio troška za konstrukcijsku obnovu stubišta. Neki povrati će se ostvariti, ali pitanje je u kojem omjeru. Ljude je teško uvjeriti da će se nešto zaista dogoditi dok se to ne dogodi.

Koje građevine javne nabave prve idu u obnovu?

Rovis: Što se tiče same obnove javnih građevina, mi nismo čekali zakon kao Grad Zagreb. Mnoge predškolske i školske ustanove stradale su u ovom potresu. Nažalost, epidemija Covida zaustavila je to redovno školovanje. Od 136 škola i đačkih domova u Zagrebu sve će biti sa sutrašnjim danom u uporabi, osim pet škola, dvije umjetničke škole i jedan dom. Što se tiče vrtića, od njih 39, 36 ih je u funkciji.

#related-news_0

Krenuli smo u obnovu odmah, nemamo vremena čekati zakon. Od prvog dana kad smo se uključili u izradu Zakona, tražili smo da grad i država svoje građevine, nekretnine koje su u njihovom vlasništvu, obnavljaju isključivo svojim proračunskim sredstvima. Što se tiče Fonda solidarnosti, sredstva su najavljena i nadam se da ćemo iz tih sredstava uspjeti nadoknaditi dio troškova koji su nastali odmah kao posljedica svih radova nakon potresa. Novci nisu uplaćeni, nisu još došli i potrebno će pravdati sve troškove nakon obnove. Zakon nam nije bio potreban da bi pristupili obnovi svojih nekretnina i nismo čekali.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Što građani misle o socijalnom kriteriju u Zakonu kojim se građanima na minimalcu i koji nemaju značajnu imovinu u potpunosti financira obnova?