Izrazito kašnjenje s izradom planova za školsku godinu samo je dio problema, kazao je za N1 bivši voditelj obrazovne reforme Boris Jokić i upozorio da su čak i u jednom bogatom, odlično organiziranom, krajnje discipliniranom Seulu morali prijeći na online nastavu.
Boris Jokić je u nekoliko navrata istaknuo vrijednost učioničke nastave, čiji odgojni aspekt “online nastava ne može nadoknaditi”. No, u svijestu epidemije, a posebno u dobu štrajka, potresa u Zagrebu, stvari su se morale raditi drugačije.
Jokić je naveo podatke po kojima su u prošloj školskoj godini učenici pretrpjeli zaostatke u usvojenim znanjima “od oko 30 posto”.
VEZANE VIJESTI
“A to su nalazi djece koju su roditelji nadgledali”, kazao je Jokić.
Zato je neophodno bilo prvo usvojiti plan kako nadoknaditi propušteno znanje, “jer će se u suprotnom nastale rupe u znanju samo produbiti”, rekao je i istaknuo da je lako moguće da će se online nastavi morati pribjeći i ove godine, makar djelomično. Tek tada se otvara mnoštvo novih problema.
“Ako imate hibridne modele, dio doma dio u školi, ili opet online nastavu, ne može se očekivati da će učenici usvojiti cijelo gradivo”, upozorio je Jokić i zaključio da bi za taj scenarij trebalo odrediti koja znanja i vještine su najvažniji, odnosno na kojima treba prvenstveno raditi kako bi se osigurala kvaliteta i kontinuitet znanja i sposobnosti učenika, a koji se silom prilika mogu odgoditi.
#related-news_0
“U razvijenim zemljama to se čini. U Seulu imaju izrazito bogat obrazovni sustav, svi poštuju mjere, ali i tamo su morali prekinuti učioničku nastavu”, kazao je Jokić, “pa je za očekivati da će se to dogoditi i u Hrvatskoj.”
Apelirao je na vlasti u Hrvatskoj da preciznije planiraju različite scenarije:
“A ne da pristupaju po principu ‘lako ćemo’… Imate zemlje poput Južne Koreje, Norveške, Kanade. Hrvatsku od tih zemalja razlikuje to što je vodstvo u tim zemljama snažno, što jasno objašnjava svoje poteze. U Hrvatskoj, osobno mislim, to nije slučaj.”
Za mjere koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo rekao je da su napravljene “kao da većina škola ima samo jednu smjenu”.
“Većina škola radi u dvije smjene, neke i u tri, što je velika sramota ove zemlje. Oko 63 posto osnovnih i srednjih škola rade u dvije ili tri smjene. Kod srednjih škola to je oko 75 posto, i to čak izuzimajući situaciju s potresima, mijenjanje zgrade s nekom drugom školom”, nabrojao je Jokić.
Rekao je da sve skupa dovodi do toga da prosječan razred u Hrvatskoj ima 19 učenika, u gradovima čak 25, a da je prosječna veličina učionice 55 metara.
#related-news_0
Precizirao je što je glavni nedostatak zašto je odluke o novoj školskoj godini trebalo donijeti puno ranije:
“Tako bi omogućili školama, lokalnim i regionalnim vlastima da se prilagode, da otklone nedostatke. Tu je i pitanje nastavnog osoblja. Već od šestog mjeseca trebalo je raditi bazene rezervnog osoblja, bilo od umirovljenih nastavnika, bilo od tek završenih diplomiranih.”
“Lakše je u Zagrebu naći epidemiologa, nego nastavnika matematike koji bi radio u školi”, dodao je.
Ostalo je neodgovoreno što će učenik raditi kad je doma, tko će im predavati i u školi i eventualno online, kako će se osoblje podijeliti.
“Tu je pitanje i tko će platiti dvostruki rad nastavnika. Ne može se računati na kontinuirani entuzijazam nastavnika i roditelja. Koliko dugo nastavnici uopće mogu izdržati taj ritam dva posla paralelno?”, naveo je Jokić.
Jokić je rekao i to da je siguran, da zna da bi nastavnici prionuli svom pozivu i iz entuzijazma, ali da to “nije niti pošteno, niti je ljudski, niti je dobro u stručnom smislu”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
