Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka, i po tim smo cijenama rekorderi među tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja cijena kruha i žitarica u 2019. godini.

Slovenija je odmah do nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.

Iako nije članica Europske unije, cijene u Norveškoj 60 posto su iznad prosjeka EU-a, međutim, takve su im i plaće, a Njemačka ima oko 1 posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.

Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.

Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi, i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može. Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.

Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto.

U proteklih godinu dana kruh i žitarice poskupjeli su u prosjeku za 1,1 posto, što je odudaralo od kretanja cijena ostalih proizvoda. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon skromnog porasta u lipnju (+0,1%), u srpnju su pale na mjesečnoj razini za 0,5%.

Na godišnjoj razini također je zabilježen pad četvrti mjesec zaredom za 0,3%. U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne potrošačke cijene bile su više 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje, najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 9,5% su sezonska sniženja odjeće i obuće koja u strukturi potrošačke košarice sudjeluju sa 6,38%.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,9% dok su cijene opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva bile niže 0,3%. Osim korone i smanjenja potrošnje, na pad cijena utječe i sirova nafta, pa su tako goriva i maziva deset posto jeftinija u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Alkoholna pića i duhan s udjelom od 5,2% u ukupnoj strukturi domaće potrošačke košarice porasli su na godišnjoj razini 4,5%, uglavnom zbog povećanja trošarina.

“Do kraja godine trebao bi se dogoditi daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini pa bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena”, navode analitičari RBA, prenosi Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.