Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online konferenciju za medije na kojoj su govorili zastupnici Valter Flego (IDS, Renew Europe) i Tomislav Sokol (HDZ, EPP).
Na plenarnoj sjednici u Bruxellesu, od 8. do 10. srpnja, zastupnici će s kancelarkom Angelom Merkel raspravljati o prioritetima njemačkog predsjedanja koje je usredotočeno na suzbijanje društvenih i gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19.
Europarlamentarci su, uoči skorašnjeg sastanka na vrhu šefova EU država i vlada, iznijeli i svoja očekivanja vezano uz budući dugoročni proračun Unije te instrument oporavka nakon koronakrize. Raspravljali su i o promjenama potrebnim u području politike javnog zdravlja u EU-u, kako bi se osigurala bolja opremljenost i koordinacija zdravstvenih sustava u članicama pri suočavanju s budućim prijetnjama sličnih razmjera kao pandemija COVID-19.
VEZANE VIJESTI
Valter Flego očekuje i nada se kako dogovori oko proračuna i mjera oporavka idu prema svom kraju, sljedeći tjedan će se fizički – prvi put od početka koronakrize – sastati vijeće EU-a. Hrvatska je uz Italiju i Španjolsku država kojoj se predviđa najveći pad BDP-a i čeka mjere oporavka, pogotovo kada uzmemo u obzir da svi najavljuju tešku i dugu jesen i zimu. Također smatra kako je ova kriza pokazala da trebamo puno više ulagati u zajedničke zdravstvene politike.
Tomislav Sokol iz redova EPP-a ističe kako postoje dva bitna instrumenta – jedan je dugogodišnji proračun EU-a, a drugi je instrument oporavka. Kada govorimo o proračunu, da, on će zahtijevati jednoglasnost, tj. prihvaćanje od strane svih država članice te je stoga izvjesno da će doći do određenih kompromisa. Pritom ističe kako je uvelike povećana stavka za zdravstvo i to za 20 puta – prema novom prijedlogu za zdravstvo je rezervirano 9,4 milijarde eura.
Države koje su suočene s pandemijom nisu same za to krive
Oba zastupnika kao bitnu ističu činjenicu da je Njemačke preuzela predsjedanje Europskom unijom te činjenicu da je ta država shvatila kako je solidarnost bitna, pogotovo prema državama članicama koje su i inače zaostajale za razvijenijim državama. Tu razliku je ova kriza samo apostrofirala i produbila.
“Države koje su suočene same s pandemijom nisu same za to krive. Neke države su jednostavno više pogođene pandemijom, a neke države imaju strukturnih problema koje nisu imale od jučer. Naravno da u tom kontekstu jednostavno morate pružiti ruku tim državama”, ističe Sokol.
#related-news_0
Flego dodaje kako je bitno i da su u Hrvatskoj završili parlamentarni izbori jer ćemo na jesen konačno posložiti prioritete, strategiju ili operativni plan koji će biti kompatibilan s MMF-om i proračunom. Smatra i kako smo, što se tiče fonda za oporavak, dobro pozicionirani.
Što se tiče dogovaranja proračuna na idućem dvodnevnom summitu Sokol kaže kako je teško previđati što će se dogoditi – potreban je konsenzus svih država članica, a njega zasad nema. Dodaje i kako smatra da će s postići korekcija oko toga koliko je sredstava bespovratno, a koliko će ići putem kredita.
Flego se u mnogočemu slaže sa Sokolom – može se desiti da bude korekcija vezano uz kompromis, ali misli da će to u manjoj mjeri utjecati na Hrvatsku.
Koji su prioriteti za 2021. godinu?
Što se tiče preraspodijele sredstava u 2021. godini i na što bi se Hrvatska trebala preusmjeriti, Flego kaže da je za Hrvatsku jako bitno da se dogovor postigne što prije, budući da se Hrvatska nalazi među tri najpogođenije države s najvećim prognoziranim padom BDP-a.
#related-news_0
Također dodaje kako je sve što je napravljeno u proteklih nekoliko mjeseci bilo dobro u kontekstu krize koja je prije bila zdravstvena, a sada je ekonomska. Smatra da su mala i srednja poduzeća ta koja će snositi najveći teret krize i kako bi Hrvatska, prvo svojim sredstvima, potom europskim, zadržala broj zaposlenih. Nakon toga trebalo bi ići u ulaganja u dodatnu vrijednost koja će se dizati konkurentnost našeg gospodarstva, smatra Flego.
Sokol se slaže i kao bitne stavke ističe osiguravanje radnih mjesta (dio će ići preko programa SURE, primjerice), pomaganja malim i srednjim poduzetnicima i održavanja protoka novca.
Na dnevnom redu plenarne sjednice je i glasanje o ažuriranju smjernica EU-a za financiranje ključnih energetskih projekata, o novim pravilima o upućivanju vozača u sektoru međunarodnog cestovnog prometa, te o boljoj zaštiti ljudi i okoliša od štetnih kemikalija. Očekuje se i rasprava o pomoći sektorima kulture i kreativne industrije koji su među najteže pogođenima koronakrizom. Europarlamentarci su se u mnogo toga složili , a idući tjedan bit će jasnije kakav će proračun države članice dogovoriti. Očekivanja su velika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
