SSSH i HUP tvrde: Vladina mjera teška je samo dvije, a ne četiri tisuće kuna

Vijesti 07. lip 202010:16 > 10:17
Podijeli:
Izvor: N1

Gošće Točke na Tjedan bile su Ana Miličević Pezelj iz SSSH i Iva Tomić iz HUP-a, a komentirale su vladinu mjeru za skraćivanje radnog vremena.

Miličević Pezelj kaže, u prijedlogu koji su dobili na jučerašnjem sastanku stoji kako mjeru za skraćivanje radnog vremena koristi samo prerađivačka industrija, a sindikati i poslodavci bili su suglasni da bi trebala biti otvorena neovisno o sektoru.

Iva Tomić kaže, ova kriza je specifična, nije uzorkovana ekonomskim razlozima, a mnogi poslodavci tek očekuju probleme s obzirom na to da nema novih narudžbi i neizvjesnost je velika.

“Jučer smo dobili prijedlog Ministarstva, mjera je ograničena u smislu da će poslodavci morati raditi novi zahtjev svaki mjesec, dostavljao bi se plan o skraćenom radnom vremenu na tjednoj razini, odgovornost je na poslodavcu da dokaže pad aktivnosti. U trenutnom prijedlogu stoji da se mjera odnosi na poslodavce s više od 20 zaposlenih, o tome treba razmisliti”.

Izvor : N1

Miličević Pezelj kaže, prije dva mjeseca su sindikati inicirali donošenje zakona, a problematično je što u mjeri nema sankcija te su dovedeni u vremenski škripac s obzirom na to da Valda želi da primjena mjere krene od lipnja.

“Za nas je važno i da se mjera može primjenjivati na poslodavce nevezano o vlasništvu. Kada govorimo o tjednoj dostavi radnog vremena, fokus mora biti na radnom vremenu i pravodobnom rasporedu, inzistirat ćemo da odluka ne bude jednostrana, već da se raspored radnog vremena predvidi početkom mjeseca, dvostrano potpiše i dostavi radnicima. Potpora će se isplaćivati kao refundacija temeljem evidencije, kada Porezna zaprimi taj obrazac, bit će vidljivo koju je satnicu radnik odradio”.

Tomić ističe još neke od primjedbi na prijedlog mjere, a odnose se na kriterij po kojem će neko poduzeće na nju imati pravo te na to da je iznos od 4000 kuna onaj kojim barata Vlada, no tih 4000 kuna nisu u punom iznosu. 

“Dražava će sufinancirati dio skraćenog radnog vremena, to je maksimalno do 50 posto radnog vremena može biti skraćeno, na temelju tih 4000 kuna radniku se može pokriti maksimalno pola, a poslodavac je dužan isplaćivati punu plaću, dakle i dalje će snositi troškove za radnike koji ne budu morali biti prisutni”.

VEZANE VIJESTI

Na to upozorava i Pezelj Miličević.

“Potpora za skraćivanje radnog vremena ne iznosi 4000 kuna, Vlada je to nejasno napisala, ako poslodavac maksimalno skrati radno vrijeme, a to je na pola, moguće je dobiti najveću potporu od 2000 kuna. Budući da rješava skraćivanje radnog vremena na polovicu, u tom slučaju potpora po radniku je 2000 kuna. Potpora poslodavcu je fiksna, dakle najviše može dobiti 2000 kuna ako imamo smanjenje na pola radnog vremena, ako je manje od toga dobiva manji iznos potpore”, rekla je Pezelj Miličević i dodala kako stalno donosimo mjere ad hoc.

Mjeru treba donijeti, kaže, no vjerojatno će ju dorađivati.

I Tomić i Miličević Pezelj slažu se da nam nedostaje izračuna i podataka o efikasnosti mjera jer izračuna o mogućim potrebama poslodavaca nema, kao ni objektivnih podataka na temelju kojih bi se mjere donosile.

Osvrnule su se i na regulaciju rada od kuće. Tomić iz pozicije HUP-a kaže da žele redefinirati taj rad na daljinu, a osnovni je prijedlog zakonski razgraničiti status stalnog od povremenog rada od kuće tako da bi se ovaj potonji događao na zahtjev radnika i na njega se ne bi nužno odnosile sve mjere zakona o radu.

Miličević Pezelj kaže, zakon o radu definira sadržaj ugovora o radu, a poslodavce muči što će radniku morati osigurati uvjete, a problem nastaje kada dođe do povrede, tko je tada kriv i tko treba platiti bolovanje.

“SSSH pokušava natjerati HUP da to definiramo kolektivnim ugovorom”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.