Picula: Hrvatska će se založiti za europsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana

Vijesti 06. svi 202011:41 > 11:43
Podijeli:
Izvor: N1

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za zapadni Balkan Tonino Picula u N1 Studiju uživo govorio je o Zagrebačkom summitu, odnosno zaključcima koje očekuje da bi se mogli na njemu danas donijeti.

Zagrebački summit, kaže, dočekuje s miješanim osjećajima.

“Bio sam sudionik i na prvom summitu u Zagrebu prije 20 godine. Na tim se skupovima govorilo da projekt EU-a ne može biti dovršen bez država Zapadnog Balkana. Danas lideri država ne govore o viziji Unije komplementarne sa zemljama Zapadnog Balkana.

Zagrebačka deklaracija koja će se danas usvojiti djelomična je rekapitulacija učinjenog u korist politike proširenja u posljednje vrijeme. Iako su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo, toga nema u tekstu deklaracije. U tekstu se ne spominju proširenje, članstvo, integracije”, rekao je Tonino Picula, te dodao da misli kako je riječ o dobrodošlom skupu koji neće proširenje staviti u mainstream europskih politika.

VEZANA VIJEST

Naglasio je kako ne treba biti nerealan, jer je politika proširenja pod pritiskom odnosa unutar same Unije.

“Još uvijek pet članica ne priznaje Kosovo kao samostalnu državu. Dok se ne razriješi odnos unutar same Unije oko proširenja, ono će trpjeti. U tom okviru treba sastanak pozdraviti, ali treba limitirati očekivanja. Ovim će Unija dati i zajedničku podršku u borbi protiv pandemije, bit će predstavljen velik paket pomoći od preko tri milijarde i tristo milijuna eura, koji treba pomoći javnozdravstvenim sustavima Zapadnog Balkana, ali i da se što prije riješe ekonomske posljedice pandemije”, rekao je Picula. 

#related-news_0

Smatra kako je dobro da je došlo do ovog skupa, te da će se Hrvatska založiti za europsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, uzimajući u obzir da su u ožujku Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo, ali da je pitanje što će biti nakon tog priznanja.

#related-news_0

Politička dinamika nakon prošlog skupa u Zagrebu Uniju je izložila drugim pritiscima. 2004. je registrirana neka vrsta otpora određenog broja članica ka daljem širenju. No financijska kriza iz 2008. godine pretvorila se i u političku i socijalnu, a potom smo imali i druge eksterne šokove, kao izbjegličku krizu 2015. godine i Brexit koji se tri godine otezao, rekao je Picula.

“To je kod građana ostavilo dojam da je Unija nešto preglomazno i kompleksno i da se treba iznutra reformirati. Macron je rekao da teško funkcionira i sa 27 članica, da lakše neće biti sa 30, te da treba učiniti reformu.

Europska Komisija se obvezala na ozbiljan plan investicija i financiranja svega što u gospodarskom pogledu treba Zapadnom Balkanu, no kod dijela ljudi će poticati raspravu može li se tražiti budućnost i van europskih integracija.

Odgovor treba tražiti u sučeljavanju pitanja da li je paralelno moguće voditi potrebnu reformu EU-a i proces proširenja, jer previše političara smatra da jedno isključuje drugo. Mislim da je zajednička borba protiv pandemije prilika da se susretnu interesi. Na Zapadnom Balkanu vidimo porast autoritarnih vladavina, neki koketiraju s izvaneuropskim faktorima i EU-om kao ciljem. Puno je faktora”, kazao je Picula.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.