Zašto se mogu održavati mise, a ne i koncerti, predstave, kino projekcije?

Vijesti 27. tra 202010:00 > 10:09
N1

Goranko Fižulić, bivši ministar godpodarstva i kolumnist Telegrama, gostujući u Novom danu usporedio je situaciju s koronavirusom i ideju ublažavanja mjera sa sličnim situacijama u ostatku svijeta, a osvrnuo se i na gospodarstvene posljedice pandemije.

Uspoređujući situaciju u Hrvatskoj s onom u svijetu, kad je u pitanju pandemija koronavirusa, Goranko Fižulić ističe da je vrlo važno analizirati događaje i mjere u drugim državam, kao i posljedice koje su one ostavile.

VEZANE VIJESTI

“Europa i SAD su zakasnile i nisu naučile od Kine i drugih zemalja Azije. O tome svjedoči činjenica da među prvih 20 država po broju zaraženih i umrlih sad imate samo Kinu, i to na 9. ili 10. mjestu, Iran i Tursku koja je europska i azijska država. Sve ostale države su iz Europe plus SAD i Kanada. Singapur, Tajvan i Hong Kong poučeni Sarsom 2003. imali su pripremljene programe i kad se u Wuhanu pojavila zaraza, počeli su primjenjivati unaprijed pripremljene mjere. Tamo nitko ne propituje mjere, nose maske, drže se samoizolacije… I zato se u Tajvanu broj slučajeva broji u stotinama u zemlji koja ima 25 milijuna stanovnika i koja je prvi slučaj imala u siječnju. U Singapuru je do 1. travnja sve bilo pod kontrolom, ali je došlo do proboja među radnicima imigrantima pa se broj popeo jer ti radnici žive u domovima, u skučenim prostorima i očito nisu poduzeli sve što treba. Južna Koreja je riješila problem s vjerskom sljedbom i stavila je zarazu pod kontrolu. Ne znamo hoće li doći u svim tim zemljama do drugog vala. Hong Kong je uspio spriječiti drugi val kao i Tajvan, brojnim testiranjem što neke europske države ni danas ne provode kako treba, praćenjem kontakata zaraženih i zaštitom najosjetljivih, staračkih domova i pacijenata u bolnicama tako da je osoblje stalno testirano i ima odgovarajuću zaštitnu opremu što u Hrvatskoj ni dan danas nije slučaj”, objasnio je Fižulić.

Popuštanje mjera

Kaže da su Singapur, Hong Kong u nešto blažoj mjeri i Japan doživjeli ponovno uvođenje strogih mjera nakon što su one praktički bile ukinute. U Europi nijedna država još nije došla u tu fazu. Nakon što dođe do ukidanja mjera, treba proći oko 14 dana da bi se primijetio eventualan porast slučajeva, istaknuo je Fižulić.

#related-news_0

“Po meni su hrvatske vlasti pogriješile, i to je protivno savjetima Svjetske zdravstvane organizacije i Europske komisije, da se između pojedinih mjera koje se ukidaju, drži samo sedam dana razmaka, a ne 14 dana razmaka. Inkubacija može biti 14 dana i duže pa jednostavna matematika govori da sa samo sedam dana razmaka između mjera ne možete uloviti da li se nešto stvarno počelo mijenjati i onda ste već ukinli nove mjere, a još niste vidjeli ni efekte prvih”, dodao je.

Miks struke i politike

Smatra da se stožer pretvorio u političko tijelo što je i premijer Andrej Plenković u jednom trenutku, kad se htio podičiti radom, rekao, da je on tijelo Vlade i to je po njemu veliki problem. U idealnom svijetu trebali bi imati HZJZ ili sličnu instituciju koja bi predlagala Vladi mjere s čisto zdravstvenog stajališta, a onda politika važući efekte i rizike tih mjera bi uzela odgovornost i donosila odgovarajuće mjere, smatra.

Tako stvari funkcioniraju u Njemačkoj, Austriji, a slično u mnogim saveznim državama u SAD-u. Struka, epidemiolozi, kažu što treba napraviti, a politika odlučuje. Kod nas je to pomiješano i stožer nije samo struka, ističe Fižulić.

“Ondje sjede ljudi koji pripadaju politici, pa i ministar zdravstva je došao na to mjesto kao političar, a ne kao netko tko se bavi zaraznim bolestima. Sve se pomiješalo i početno oduševljenje koje je u onom strahu većina građana imala, počelo je jenjavati pogotovo nakon dvojbenih odluka koje se više ne daju braniti. Zadnji ispad s odlukom da trgovine ne mogu raditi nedjeljom naravno da je mogao biti doživljen samo s podsmijehom i kao podvala i dodvoravanje crkvi i onima koji su i prije mislili da treba zabraniti rad nedjeljom. Ili dozvola za odvijanje misa. Postavlja se pitanje zašto se onda pod istim uvjetima ne mogu održati koncerti, kazalište ili kino – i tamo može biti samo 50 ljudi, a to nekima može biti jednako važno kao nekome drugome vjerski obred. Politika se skriva iza struke, a struka koja živi do politike, provodi ono što politika od nje traži i to je često miks koji je neprobavljiv”, kazao je.

Pad gospodarstva

Govoreći o gospodarstvu Fižulić je rekao da će brojke u svijetu biti visoke kad će se mjeriti pad BDP-a u odnosu na prošlu godinu. Naglašava da je zbog integriranosti hrvatskog gospodarstva ono istovremeno limitirano onime što se događa u Europi i svijetu uopće.

#related-news_0

Čak i da se u Hrvatskoj dogodi da nema nijednog slučaja zaraze, ne znači da ćemo vidjeti turiste jer će o tome odlučivati vlasti u Europi. Većina europskih vlada će pozvati građane da ne putuje u inozemstvo, ne samo zbog rizika nego i zato jer su njihova gospodarstva u recesiji i svatko će stimulirati potrošnju unutar vlastitih granica, a ne da novac troše drugdje, istaknuo je. Austrijska i talijanska skijališta u siječnju i veljači bila su ključna žarišta za širenje zaraze u Europi i nitko ne želi da se to dogodi na ljeto na Mediteranu.

“Bez turizma Hrvatska ostaje bez petine BDP-a, a sve vezano uz to, uz turizam, ne treba dalje ni zbrajati. Oporavak će jednog dana krenuti, ali će biti po meni spor, ne možemo očekivati brz oporavak, nego duže razdoblje pogotovo jer ne znamo kad će se dogoditi drugi val”, rekao je Fižulić.

Smatra da do nestašica neće doći jer su više manje svi tokovi roba uspostavljeni. Međutim, problem će predstavljati pad kupovne moći zbog povećane nezaoposlenosti i smanjenja plaća. Najviše će stradati oni koji prodaju artikle bez kojih građani trenutno mogu, napomenuo je i dodao da je sad nemoguće procijeniti sve negativne efekte.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.