Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, u Novom je danu rekla da su mjere koje su uveli ljekarnici u Hrvatskoj urodile plodom jer nestašice lijekova nema, a i zdravlje ljekarnika i pacijenata je maksimalno sačuvano.
“Uveli smo posebne mjere limita lijekova koje jedan pacijent može uzeti u ljekarni i mjere su uspješne jer nestašice lijekova nema, tj uvijek ih ima, ali radi se o uobičajenim stvarima, nemamo većih odstupanja”, rekla je Ana Soldo u Novom danu i dodala:
“Na početku je bilo dosta straha i panike i ljudi su skupljali zalihe lijekova, posebno kad bi mediji pustili da je nešto djelotvorno za koronavirus. Uvijek je nestašica bilo zbog različitih razloga, ali trenutno u Hrvatskoj nemamo značajnijih nestašica, jako smo zadovoljni.”
Ljekarnici
Govoreći o zarazi u ljekarničkom sustavu, Soldo kaže da su s jučerašnjim danom imali 11 pozitivnih na Covid-19 u sustavu, a velik broj ljekarnika je u samoizolaciji.
VEZANE VIJESTI
“Danas su otvorene sve ljekarne u Hrvatskoj. Nekoliko ljekarni smo morali zatvoriti, no mjere koje smo uveli i stavljanje zaštitnih stakala i oganizaciju izdavanja kroz prozore, dali su rezultate. Imamo malo zaraženih ljekarnika, ali nijedan incident zaraze pacijenata i ponosni smo na taj dio. Pacijenti su isto zadovoljni jer znaju da su sigurni, nemaju straha kad odlaze u ljekarne. Neki kolege su zaraženi zbog kontakta s pacijentima, a neki iz drugih izvora. Ne može se kontrolirati cijela priča, možete dobiti infekciju bilo gdje, na radnom mjestu i izvan njega, oprez je važan”, naglasila je Soldo.
Strah od nestašice lijekova
Na početku epidemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu došlo je do rasta prodaje nekih lijekova, no na svu sreću ni takvo ponašanje nije dovelo do nestašice:
#related-news_0
“Imali smo najprimjetniji skok u lijekovima za sniženje temperature i protiv bolova. Imali smo u prodaji paracetamola u protekla dva mjeseca rekordne količine, gotovo cijelu prošlogodišnju prodaju u dva mjeseca. To je bilo izvanredno ponašanje i pacijenata i industrije. Takvo ponašanje pacijenata nije uzrokovalo nestašicu paracetamola, tako da je proizvodnja i distribucija bila dobro oranizirana. Prirodne katastrofe uzrokuju povećanu potrošnju lijekova za smirenje i spavanje i potres je imao sličan učinak. Strah i panika su uzrokovali da su pacijenti sami posezali za bezreceptnim lijekovima i to je normano.”
Pacijenti s mjerama samoizolacije, kronični i nepokretni pacijenti
Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatski Crveni križ provode i zajednički projekt telefonskog savjetovanja i izdavanja lijekova u domu oboljelih od kroničnih bolesti u izolaciji, onih u samoizolaciji i teško pokretnih osoba.
#related-news_0
“Kolega potpredsjednik komore je prije tri tjedna rekao da će biti problema s ljudima koji fizički ne mogu u ljekarnu. Odlučili smo se organizirati, shvatili da je naša uloga da pomognemo, posložili smo projekt uz pomoć Crvenog križa, “Pozovi za zdravlje”, besplatna dostava lijekova kroničnim pacijentima, onima u samooizolaciji ili nepokretnima. Imamo i call centar gdje svi mogu nazvati i tržiti savjet o pravilnoj primjeni lijeka ili zdravstvenom problemu”, pojasnila je.
Kaže da je u početku bilo puno više slučajeva kršenja samoizolacije i dolaska takvih pacijenata u ljekarne. Povremeno se još uvijek dogodi takav slučaj, no u puno manjoj mjeri.
Popuštanje mjera
Soldo kaže da je razumljivo da zbog ekonomske situacije postoji velika želja za popuštanjem mjera, ali epidemiološke mjere bi trebale biti najvažniji kriterij za odluku o popuštanju. Podsjetila je na iskustvo nekih zemalja u Aziji koje su popustile mjere pa su dobile drugi i treći val infekcije.
#related-news_0
“Sretna sam što živimo u zemlji u kojoj je zdravlje bilo veći prioritet od gospodarstva. Uz preporuke epidemiologa život mora krenuti dalje, no bitno je držati se mjera. Bit će teško organizirati socijalnu distancu svim strukama, ali vjerujem da ćemo uskoro moći normalno funkcionirati. Mi i dalje nastavljamo raditi u timovima, čekat ćemo preporuke epidemiologa, očekujemo da će se produžiti radno vrijeme ljekarni, ali sigurnost je prvi prioritet, molimo sve za strpljenje”, rekla je.
Jednako je stabilna i situacija s alkoholom i dezinficijensima, čak imaju i puno veću ponudu nego prije epidemije, i cijene i ponuda su dobri, rekla je Soldo. Pokrenula se i proizvodnja u Županji pa i neke nedostatke alkohola koje su imali, nadomjestili su s tim. Velik broj poduzetnika je krenuo u proizvodnju antiseptika i dezinficijensa što smatra dobrim primjerom da se u kratkom vremenu ljudi mogu presložiti i proizvoditi stvari koje trebaju i zakasnije.
Vaša pitanja
Ana Soldo je na koncu odgovorila i na dva pitanja čitatelja u sklopu naše rubrike Pitajte stručnjake na N1.
Ne razumijem potrebu ograničavanja kupovine bezreceptnog lijeka, tako da umjesto da kupim 4 kutije koje redovito inače kupujem, moram 2 ili čak 3 puta čekati red, raditi gužvu i izlagati sebe?
#related-news_0
Bezreceptni lijekovi se koriste u periodu od pet do sedam dana. Ako simptomi ne prestanu, pacijent se mora javiti liječniku. Bilo bi dobro da znam o kojem lijeku se radi, da mogu pommoći, ali korištenje lijeka četiri kutije iz mjeseca u mjesec nije dobra. Trebalo bi se konuzultirati s liječnikom jer nisam sigurna je to dobra terapija. Na početku smo imali situaciju s maskama kojih je tad bilo dovoljno, ali su ljudi kupili previše i drugi ljudi nisu imali za kupiti. Nismo htjeli da se isto dogodi s alkoholom, bezreceptnim lijekovima i slično pa smo zato postavili mjere. U našem mentalitetu je bitno što misle susjedi, a kamoli dr. Google. Često dolaze pacijenti s gotovom dijagnozom i zahtjevom za terapiju. Moramo iz znastvenih činjenica pacijentima preporučiti najbolju terapiju. Dr. Google je popuaran, ali opasan.
Pijem lijek Betaserc u velikim miligramažama. Otkako je zatvorena granica, ne mogu ga nabavljati u Sloveniji gdje košta više od dvostruko manje od cijene u Hrvatskoj. Uštede su takve da me na godinu to dođe jeftinije 2800 kuna. Zanima me kako je moguća takva razlika u cijeni? Kolika je uopće proizvodna cijena tog lijeka?
Cijene lijekova po zemljama se značajno razlikuju. Hrvatska spada u srednju grupu po visini cijena, susjedne zemlje prema istoku imaju značajno niže cijene, u Sloveniji receptni lijekovi su u par posto razlike, neki su u Hrvatskoj jeftinij, neki u Sloveniji. Cijene određuje proizvođač po različitim parametrima, naše ljekarničke marže su relativno niske.
Na koncu je pojasnila zašto je u nekim zemljama primjerice Ibuprofen dostupan u puno višoj miligramaži nego kod nas:
“Rekla bih da je važna razina educiranosti pacijenta kako koristiti bezreceptne lijekove, zato postoji regulatorni dio. Kod nas je zdravstveno znanje i edukacija pacijenata manjkava i bojim se da bi regulatorno popuštanje imalo negativne posljedice na zdravlje. Postoje zemlje gdje je to liberalno, ali pokazuje se da ima štetan utjecaj za zdravlje populacije. Upozoravam još jednom, ako lijek u sedam dana ne pomogne, morate se obratiti liječniku.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
