Huić: Treba smanjiti apetit javnog sektora da bi se očuvala ekonomija u cjelini

Vijesti 10. ožu 202010:28 > 10:28
N1

Davor Huić, predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, komentirao je u Novom danu mogućnost recesije zbog pojave koronavirusa te koje mjere Hrvatska može poduzeti.

Globalna recesija se čini neizbježnom, no teško je predvidjeti razmjere, rekao je Davor Huić u Novom danu. Naglasio je da je danas struktura ekonomije povoljnija, da je Hrvatska spremnija na recesiju nego prije 12 godina, a i nada se da posljedice ovaj put neće biti oštre kao tada.

PROČITAJTE VIŠE

“Moja poanta koju pokušavam iznijeti u javnost, jest da ne zaostajemo za zemljama poput nas zbog rata, nego je ključna bila ta kriza i pogrešni odgovori tri vlade na tu krizu. Tad je počelo zaostajanje za zemljama poput Češke, Slovačke itd. Dotad smo pratili ritam zemalja EU, a onda smo dugo stagnirali i tek zadnjih godina imamo blagi rast”, rekao je Huić i dodao:

“Bitno je da ne ponovimo tu grešku. Tri vlade su donijele odluku da spašavamo javni sektor, a privatni sektor puštamo niz vodu. To nas je koštalo minusa u ekonomskoj aktivnosti, gubitka radnih mjesta, presporo smo rasli… To su posljedice pogrešne politike. Imamo priliku napraviti drugačije, ali ključna stvar u krizi je ne dizati poreze. Potreban je rebalans proračuna, smanjivanje rashoda države i svakako izbjeći dizanje poreza.”

Racionalizacija umjesto zaduživanja

Govoreći o eventualnom novom zaduživanju rekao je da smo u deset godina smanjili udio javnog duga u BDP-u, iako premalo, te da sad ne bismo trebali ponovno krenuti prema tome.

“Mislim da ministar Marić to dobro zna, on je na tome inzistirao, da se ne povećava javni dug. Sigurno sad neće olako pristati na pristiske iz drugih resora. Ali i postojeći dug od 73% je previsok. Nismo napravili rasterećenje u vremenu ekonomskog rasta koje bi nas pripremilo za krizu”, istaknuo je. Komentirajući dug u zdravstvu, rekao je:

#related-news_0

“Postoje silne neefikasnosti u sustavu. Javnim se novcem raspolaže neefikasno, jednim dijelom kriminalno, drugim dijelom rasipnički, ali tu postoji prostor za uštede.”

Pitanje je i povećanja plaća, uđe li Hrvatska u recesiju, koje je obećano sindikatima iz sektora obrazovanja. Huić smatra da se politički i pravno ne može odustati od te odluke, ali dođe li do ozbiljne recesije, naglašava da postoji mogućnost zamrzavanja plaća i racionalizacije u javnom sektoru.

“Bitno je ne zaustaviti investicije, a to se dogodilo u prošloj krizi. Rezale su se kapitalne investicije. To ne bi trebalo jer to održava razinu ekonomske aktivnosti”, naglasio je.

Globalna pomoć

Premda se rebalans proračuna dosad nije ozbiljno spominjao, Huić smatra da će do toga doći kad završe unutarstranački izbori u HDZ-u. No, kaže da ni parlamentarni izbori nisu dobra stvar za racionalno raspolaganje sredstvima jer su u izbornoj godini vlade sklonije više trošiti, davati “poklone” biračima…

#related-news_0

Istaknuo je da su stotine tisuća privatnih tvrtki ovisne direktno ili indirektno o javnom sektoru pa se bilo koji poremećaj vezan uz javni sektor osjeća kroz cijelu ekonomiju. No, smatra da se ne smije zauzeti pozicija da će se štititi javni sektor pod svaku cijenu, a privatni pustiti da se snalazi. Kao pozitivan primjer navodi Njemačku i Sloveniju koje su već najavile izdvajanja za zaštitu privatnog sektora.

“Ne radi se o dugoročnim mjerama ako država treba iz rezervi zaštititi privatni sektor, ali da bi to mogla, mora smanjiti rashodovnu stranu proračuna. S rupom u proračunu ne može se pomagati. Treba smanjiti apetit javnog sektora da bi se očuvala ekonomija u cjelini”, rekao je.

Komentirajući subvencije za brodogradilišta rekao je da nažalost nije vidio nijednu analizu koja bi pokazala da su ta ulaganja opravdana te t ovidi kao promašene trškove.

“Avantura s Uljanikom nas je koštala četiri i pol milijarde kuna, što bismo mogli s time”, kazao je Huić.

#related-news_0

Vjeruje da će doći i do nekog oblika globalne pomoći, barem u okviru Europske unije, ali to bi trebala inicirati Hrvatska koja ove godine predsjeda EU-om.

Poticaji za povratnike

Što se tiče turizma, Huić vjeruje da će se minusi ispeglati. Ipak, ako će biti jakih restrikcija na okupljanja, naša turistička industrija bi mogla imati ozbiljne štete i posljedice, kazao je i dodao da je procjene za sad jako teško iznositi, posebno zato što “naša javna politika nema konkretnih brojki” i jer koriste “dosta improvizacije u donošenju javnih mjera”.

O najavljenih 100 tisuća kuna poticaja za samozapošljavanje za osobe koje se vrate iz iseljeništva, rekao je da to smatra pogrešnom mjerom:

“Prvo, treba analizirati zašto ljudi odlaze i onda probati te razloge adresirati. Jedan razlog je ekonomski, a za to je rješenje ubrzavanje ekonomskog rasta. Drugi, kulturni ili socijalni, ljudi nisu zadovoljni funkcioniranjem zemlje, a to uključuje klijentelizam i korpucija. Vlada bi trebala rješavati ta dva problema, a mjere direktnog plaćanja ljudi da se vrate po meni su pogrešne. Treba privlačiti ljude tako da se izgradi zemlja sličnija onoj gdje odlaze, u smislu rasterećenja. Ne bih im davao novce nego olakšice, porezne ili druge.”

Na kraju je još jednom naglasio da je Hrvatska porezno preopterećena. Za vrijeme prošle krize, dizali su se porezi, a kasnije se više nisu spuštali. No, ponovio je i da nismo ranjivi kao prije 10 godina, da imamo više izvora i zdraviju strukturu te da vjeruje da će se Hrvatska ovaj put bolje othrvati recesiji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.